Članak u Natureu objašnjava da su preliminarni rezultati konačne faze ispitivanja cjepiva protiv covida-19 pokazali da je ono djelotvornije kad su u prvom cijepljenju ispitanicima davali manju dozu, a potom punu, nego kad su u oba cijepljenja koristili pune doze.
Na kraju ispada da je riječ o prosječnoj uspješnosti cjepiva koje su razvili Sveučilište Oxford i AstraZeneca, od 70 posto. Međutim, kako je primijetio i javno objavio virolog sa Medicinske škole Icahn Mount Sinai iz New Yorka Florian Krammer:
The AZ results are very positive, especially since the vaccine can be stored under ‘normal’ conditions. 90% is pretty good, but the 62% for the second tested regimen are not that impressive. https://t.co/oUjX3Bg7eN
— Florian Krammer (@florian_krammer) November 23, 2020
“90 posto je prilično dobro, ali 62 posto iz druge testirane skupine nije baš tako impresivno.”
Riječ je o tome da je ispitivanje pokazalo, objašnjava se u Natureu, da su zaštićenost od zaraze koronavirusom od 90 posto imali oni ispitanici, njih 2741, koji su primili u prvom cijepljenju nižu dozu, a tek u dopunskom puno dozu cjepiva, za razliku od skupine s ispitanicima, 8895, koji su i prvi i drugi put primili punu dozu cjepiva.
Nije riječ o anomaliji
Imunologinja Katie Ewer komentirala je ovu pojavu tako da “misli da nije riječ o anomaliji” u statistici, kako je dio struke bio sklon pomisliti da bi mogao biti odgovor, imajući u vidu da je, s obzirom da je riječ o preliminarnim rezultatima, još uvijek riječ o relativno malom uzorku ispitanika. Ipak je, naime, riječ o previsokoj razlici u rezultatima da bi to mogao biti prvi odgovor s kojim bi se moglo računati.
Ewer je sklona dvama objašnjenjima. Prvo bi bilo, s obzirom da je riječ o cjepivu na bazi adenovirusa, uzročnika puke prehlade, izoliranog iz čimpanzi, da organizam koji primi u prvom obroku punu dozu cjepiva, reagira dijelom na izvorni virus. Drugi je, pak, taj da niže razine cjepiva, onim dijelom koji nosi informaciju novog koronavirusa, naprosto bolje stimuliraju dio imunoloških stanica, T-stanica, koje dovode do proizvodnje antitijela.
Sličnu pojavu primijetila je i imunologinja za viruse Hidlegund Ertl s Instituta Wistar, koja je također radila na cjepivima na bazi adenovirusa, prenosi N1.
