Pandemija covida-19 ne posustaje diljem svijeta. SAD i veći dio Europe pritom trpe sve ozbiljnije stanje i s brojem oboljelih i sa zdravstvenim sustavima. Analiza nekoliko zemalja koje su se pandemiji uspješno othrvale otkriva što je zajedničko njihovim strategijama.
Tajvan je upisao već 200 dana bez i jednog jedinog novooboljelog od covida-19, navodi u svojoj analizi Business Insider (BI). Država Victoria u Australiji, koja se ljetos u jednom trenutku našla u epicentru epidemije, zabilježila je pak to da 26. i 27. listopada nije imala niti jednog novooboljelog. Gusto naseljena Južna Koreja, pak, još nije došla do takvog uspjeha, ali se u posljednje vrijeme broj novooboljelih u toj zemlji danima vrti oko 120, što je tek koji promil od brojeva koje bilježe SAD i EU.
Stručnjaci za javno zdravstvo, koji su ove slučajeve komentirali za BI, kažu da je u svim trima zemljama riječ o rezultatima jednostavnog recepta: Napravili su sveobuhvatan plan koji se odnosio na cijelu zemlju i primjenjivali ga skupa s dosljednim slanjem poruka javnosti, odredili su da svi trebaju nositi maske, što se i kontroliralo, te – konačno – naveliko su provodili testiranja stanovništva i praćenje kontakata oboljelih.
“Smatram da je organizirani odgovor (na pandemiju) i povjerenje stanovništva političkim vođama i javnozdravstvenim službenicima bilo najvažnije. A mi smo do krajnosti podbacili u oba slučaja”, kazala je Monica Gandhi, profesorica medicine sa Sveučilišta Kalifornija, San Francisco.
Znanstvenica iz Basela u Švicarskoj, Emma Hodcroft, koja proučava genetsku strukturu uzročnika covida, rekla je da uočava trend kod vlada u zemljama koje pandemiju drže pod kontrolom. Navela je da sve imaju čvrsti plan, znači unaprijed, za slučaj da broj zaraženih počne snažno rasti, zatim da javnosti šalju jasne poruke, te da djeluju brzo u svakoj situaciji kad broj zaraženih poraste.
“Puno zemalja pokušalo je do toga doći na jesen, umjesto da su unaprijed imali postavljene granice (djelovanja) i preporuke o tome kad i koje mjere poduzeti, kao i tko ih treba provoditi, te do koje razine”, kazala je Hodcroft.
Dodala je da je problem s pristupom da se reagira tek na pojavu problema to što to “može dovesti do ostajanja u statusu quo”:
“Posebno ako se događa da broj novooboljelih na početku raste blago, što je bio slučaj u većini zemalja, dolazi do sklonosti da se taj rast umanjuje i da se nada da će sve proći ili da će se na tome zaustaviti, što dovodi do nedjelovanja.”
Riječ je o inerciji u djelovanju, objašnjava se, za što se navodi “niz zemalja”, od kojih BI ističe Veliku Britaniju, Belgiju, Portugal, Njemačku i Francusku, koje su tek nedavno počele, opet, primjenjivati lockdown. Čak i Švedska, koja je imala vlastiti, vrlo “opušteni” pristup, odnedavno primjenjuje strože mjere o okupljanju, ali tek otkako je broj novozaraženih porastao za 70 posto u jednom tjednu.
Nasuprot njima su Australija, Kina i Novi Zeland primjenjivale ciljana zaključavanja, s obzirom na mjesto izbijanja žarišta, što je posljednjih mjeseci polučilo veliki efekt. Japan je pak inzistirao na pozivanju stanovnika da izbjegavaju zatvorene prostore, napučena mjesta i bliske kontakte, sve skupa uz testiranje naveliko. Japan, naposljetku, uopće nije došao do toga da bi trebao uvoditi lockdown. Južna Koreja je uz sve navedene mjere primijenila praćenje pomoću aplikacija za obavještavanje građana koliko su udaljeni od mjesta pojave virusa.
Koliko su maske važne u cijeloj priči svjedoči niz primjera. Jedan je istraživanje Instituta za praćenje i procjenu zdravstva Sveučilišta u Washingtonu, koji je pronašao da bi SAD, ako bi Amerikanci počeli nositi maske redovito, od rujna do 1. ožujka spasio najmanje 63.000 života.
To je sasvim u skladu s nedavnim apelom direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu HansaKlugea, koji je, kako je izvijestio N1info, upozorio da covid-19 u Europi postaje glavni uzrok smrtnosti, te da bi se, ako bi se društva po Europi pridržavala “jednostavnih mjera” poput sveopćeg nošenja maski, do veljače u Europi već i time spasilo čak 280.000 života.
