Žirje, Otok sa sto duša, jedini je trajno naseljen pučinski otok u šibenskom arhipelagu. Žirje je od Šibenika udaljen 12 Nm, dug je 12 km, njegova površina je 15,08 km2, a s 29 uvala obala od 41.8 km je prilično razvedena. Žirje administrativno pripada gradu Šibeniku, a živi onako, kako doista žive nerazvikani hrvatski otoci, skromno, staro i oskudno.
Ekološki na najvišem nivou, ali ljudi imaju vodu samo iz gustirni
“Nema tu nikakvih tajni. Zna se da na Žirju postoji radarska postaja HRM. Logistički su vezani za HRM i imamo neke vremenske intervale kad radimo opskrbu posade same postaje. Žirje kao otok je još uvijek oaza mira i tišine, ekološki je na najvišem nivou. Problem je to što nema vode nego se koristi voda iz gustirni. U tijeku su radovi na modernizaciji elektromreže na otoku, kaže Damir Jerkov, koji je dokumentirao život na Žirju u brojnim fotografijama.
Stanovnici Žirja su tek nedavno, nakon duljeg vremena dobili i trgovinu prehrambenim artiklima.
“Povezanost s kopnom je jedna linija trajektom i jedna katamaranom do Šibenika. Trajekt ide svakim danom u 11.30 iz Šibenika, sa stajanjem u Kapriju. Utorkom i četvrtkom staje i u Zlarinu, pa onda ukupno putovanje traje okrugla 2 sata. Inače je negdje oko sat i po. Što se tiče stanovništva, na otoku je manje od 100 ljudi, uglavnom je to starije stanovništvo, mislim da je prosjek preko 60 godina. Vikendom zna biti malo življe ali opet nedovoljno za bilo kakav osjetniji napredak,” govori Jerkov.
Sadržaj trajekta: Pošta, građevinski materijal i ponešto za osobne potrebe
“Do samog Žirja u prosjeku ima 3-4 vozila, obično je to nešto u privatnom aranžmanu, neke osobne potrebe. Zna ponekad biti nešto građevnog materijala, odvoz komunalnog otpada, dostava pošte, povremeno nekakvo vojno vozilo. Ovaj trajekt koji sad vozi može to pokriti po gabaritima, ali imaju ozbiljan problem u samom pristaništu u luci Muna. Slabo je zaštićena od sjevernih vjetrova, tako da po jačoj buri ili tramuntani, trajekt ne plovi nego samo do Kaprija,” pojašnjava Jerkov i muke stanovnika, ali i kapetana.
Kako Žirjani žive danas?
“Ispod prosjeka kad gledamo čitavu državu. Sigurno ispod prosjeka, jer barem 80% stanovništva živi od nekakvih mirovina od kojih su opet većina zarađene u bivšem sistemu.”
Može li se Žirje usporedit danas sa životom na Braču/Hvaru – razlikuju li se ti ljudi i ti otoci u 2020. godini?
“Nema šanse. Brač živi, ima sve sadržaje, uključujući i liječnike na otoku. Razlika između Brača i Žirja je kao između Zagreba i recimo… Solina.
Žirjanima, kao i svim drugim otočanima veza s kopnom znači sve. Pristajanje trajekta dnevni je događaj, ali činjenica da na Žirju nemaju liječnika ni vode, a kad je malo više vjetra onda nemaju ni broda, ovaj otok svrstavaju u onu skupinu o kojoj bi se itekako trebali posebno brinuti.”
“Opskrba prehrambenim namirnicama je donedavno bila dosta složena zadaća. Ne idu baš svaki dan u Šibenik, ode jedan s popisom potrepština za nekoliko drugih. Sad se to malo popravilo kad je otvoren dućan. Samo da to potraje. Ljeti bude nešto malo gostiju u apartmanskom smještaju. Stupica vela je dobro sidrište za jahtaše a ima tamo i konoba za goste,” pojašnjava Jerkov.
Žirje je i korona-free zona. Nema zaraženih, nema bolesnih; zdravi, nasmiješeni i veseli ljudi i priroda ravna raju zemaljskom. Žirje je otok koje ovo ljeto treba posjetiti, piše Jurica Gašpar, za morski.hr.
