Otkriće oca imunologije spasilo živote: Izgradio kolibu u kojoj je besplatno cijepio siromašne

Twitter

I dok u 2002. godine i dalje traju brojne polemike o uporabi cjepiva, i dalje je ipak većina svijeta složna da otkriće i izum cjepiva spasili su stotine tisuća života i poštedjeli milijune od raznih bolesti. Unatoč neutemeljenim kontroverzama o njihovoj upotrebi, neka cjepiva štite od smrtonosnih bolesti te su jedno od najvećih postignuća čovječanstva.

I dok danas svijet više nego ikada s nestrpljenjem očekuje puštanje u promet cjepiva za koronavirus, mnogi se pitaju tko je ustvari tata prvog cjepiva.

Edwarda Jennera zovemo ocem imunologije te je poznat po radu kojim je u medicinu uveo cjepivo za velike boginje. Njegovo otkriće smatra se da je spasilo više života nego bilo koje otkriće, a zaslužan je i za uvođenje riječi cjepivo u znanstvenu literaturu.

Jener je iskorijenio bolest koja je krajem 18. stoljeća ubijala 50 milijuna ljudi godišnje, sa stopom smrtnosti između 10 i 30 posto.

Godine 1788. u Engleskoj su raširile male boginje, a to se posebno događalo u prepunim gradovima. Epidemija je izbila i u Gloucestershireu, blizu gradića Berkeleya gdje je živio Jenner.

No taj liječnik je uočio da njegovi pacijenti, seljaci koji su u svakodnevnom doticaju sa stokom, osim što teže obolijevaju od boginja, kada ih i dobiju, bolest ima blaži tijek i manju smrtnost. Iz toga je zaključio da se u njihovu organizmu stvara otpornost na virus variole te se tijelo samo brani od bolesti. No, želio je tu tvrdnju i eksperimentalno dokazati.

Zarazio sina svoga vrtlara

I ono što je napravilo bilo je uistinu šokantno. Naime, 1796. godine kada je u ordinaciju došla mlada mljekarica Sarah Nelmes, zaražena kravljim boginjama odlučio je iz njezinih plikova na ruci izvaditi tekućinu te ju ubrizgao u mali rez na ruci osmogodišnjeg Jamesa Phippsa, sina svoga vrtlara, koji je uskoro obolio od blagog oblika kravljih boginja.

Šest tjedana kasnije, kada se oporavio, Jenner ga zarazio velikim boginjama kako bi dokazao svoju teoriju. Dječak nije obolio. Jenneru je to bilo dovoljno da potvrdi svoju tezu te je nastavio s eksperimentima koji su se pokazali uspješnima.

Bio je to iznimno riskantan eksperiment. Latinska riječ za kravu je vacca, a za kravlje boginje vaccinia; stoga je Jenner odlučio nazvati ovaj novi postupak vakcinacijom.

Besplatno cijepio siromašne

Edward Jenner je rođen u engleskom gradiću Berkeleyu 1749. godine, pohađao je medicinsku školu u Devonu, a 1770. počeo je studirati kirurgiju i anatomiju u bolnici St. George u Londonu. Imao je uistinu različite interese: proučavao je geologiju, provodio pokuse na ljudskoj krvi, gradio i dvaput lansirao vlastite balone za letenje te provodio posebno dugu studiju o pticama kukavicama te otkrio da ptica kukavica podmeće svoja jaja u gnijezda drugih ptica. A u vrijeme epidemije velikih boginja izuzetno se zainteresirao za tu problematiku.

I dok možda to danas zvuči neobično, ali Jenner nije ni pokušavao obogatiti na svojem otkriću. U svojem vrtu sagradio je malu kolibu u kojoj je besplatno cijepio siromašne, a koju je nazvao Hramom cijepljenja.

I koa je bilo jasno kakvo otrkriće je napravio, Jenner se dugo vremena borio za objavu svog rada, no mnogi su ga odbili pa je na kraju ga objavio sam u obliku knjižice “Ispitivanje uzroka i posljedica Variolae Vaccinae, bolesti otkrivene u nekim zapadnim okruzima Engleske, posebno Gloucestershire i poznate po imenu Kravlje boginje” 1798. godine.

Sve se promjenilo kada je američki predsjednik Thomas Jefferson od Jennera zatražio cjepivo 1800. te mui se zahvlaio. Jenner kasnije dobiva priznanje parlamenta i 10.000 funti, a pet godina kasnije 20.000 funti.

Nakon nekog vremena njegovo fantastično otkriće brzo se proširilo svijetom pa tom engleskom liječniku naklonio se i sam Napoleon, koji je u to vrijeme bio u ratu s Britanijom, cijepio je sve svoje postrojbe pa je dodijelio Jenneru medalju i čak pustio dva Engleza na slobodu na njegov zahtjev. Proglašen je izvanrednim liječnikom od strane kralja Georgea IV. a postao je gradonačelnik Berkeleyja, piše Rtl.hr 

Komentari