Nedavno je obilježeno 56 godina od velike poplave u Zagrebu. Kako je izgledao potopljeni Zagreb, kolika je bila materijalna šteta i što je bilo potrebno da se napokon izgradi savski nasip piše u nastavku.
Neki još uvijek pamte veliku poplavu u Zagrebu iz 1964. godine kada se Sava izlila iz korita i poplavila trećinu Zagreba. 25. listopada 1964. godine vodostaj Save počeo je brzo rasti no uzbuna nije oglašena i građani nisu alarmirani na vrijeme. Tokom noći i jutra 26.10. Sava se izlila iz korita i preplavila Zagreb, a građani su na brzinu pokušali barijerama zaustaviti nadiranje vode. Šteta je već bila učinjena i to poprilična: 17 ljudi je smrtno stradalo, uništeno je 15 tisuća stambenih zgrada i još 35 tisuća je oštećeno. Poplavom je obuhvaćeno područje dužine 14 kilometara i širine oko 4 kilometra, a najviše su stradala naselja Trešnjevka, Trnje, Peščenica i Novi Zagreb. Tek nakon što je 183 tisuće ljudi izravno pogođeno ovom poplavom počelo se ozbiljnije razmišljati o izgradnji nasipa.
“Ova poplava zabilježena je dosad kao jedna od najvećih elementarnih nepogoda te vrste u Zagrebu i po broju ljudskih žrtava i po velikoj materijalnoj šteti koju je prouzročila. Štete od te poplave bile su goleme, a navode se samo sljedeće: 17 ljudskih žrtava, 40 000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom, 10 000 potpuno uništenih stanova i 3297 gospodarskih zgrada, 120 oštećenih poduzeća, dva kilometra autoputa, zauvijek je izgubljeno 65 posto građevinskog materijala iz skladišta, uništena je 61 trafostanica i još mnogo drugih dobara”, podsjetio je danas Pavle Kalinić pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama.
Vjerojatno mnogi pamte i ekstremno visok vodostaj Save 2009. godine koji zahvaljujući nasipu nije nanio štetu kao što je to bio slučaj ’64, ali je svakako situacija bila zanimljiva i mnoge znatiželjnike odvukla na nasip da vide takvo gotovo apokaliptično stanje, piše Daz.hr
