Migrene najčešće pogađaju žene u dobi od 20 do 40 godina, no u Hrvatskoj je veliki problem što svaki treći slučaj nije dijagnosticiran. Okidači su različiti i zato je važno praćenje i dijagnoza, ističu neurologinje
Procjenjuje se da u svijetu od migrene pati gotovo milijardu ljudi, odnosno da pogađa svaku sedmog čovjeka. Od nje boluje oko 400.000 Hrvata, a zbog nerazumijevanja okoline, koja nerijetko smatra da je riječ o malo jačoj glavobolji, oboljeli se, uz bolest, često bore i s predrasudama, kaže prim. dr.sc. Darija Mahović Lakušić, specijalist neurolog u Klinici za neurologiju KBC-a Zagreb te profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, povodom Hrvatskog dana migrene, koji se obilježava 21. ožujka.
U Hrvatskoj svaki deseti čovjek pati od migrene, ali svaki treći slučaj nije dijagnosticiran i oboljeli se liječe sami, ne rješavajući primarni problem – neurološku bolest u pozadini migrenskih poremećaja, ističu iz udruge Migrena Hrvatska.
Dodaje da migrena najčešće pogađa žene u dobi od 20 do 40 godina, a jedan od čestih problema je to što kod velikog broja ljudi nije dijagnosticirana i liječe je sami.
˝Samoliječenje može biti štetno i opasno jer oboljeli samoinicijativno uzimaju različite bezreceptne lijekove protiv boli, te na taj način mogu razviti glavobolje uzrokovane prekomjernim uzimanjem lijekova˝, pojasnila je neurologinja Mahović Lakušić.
Dodaje kako je posljednjih godinu dana bilo vrlo izazovno za ljude koje inače muče migrenski poremećaji, jer su bili izloženi dodatnom stresu, zbog promjene načina života tijekom epidemije korona virusa.
˝Zato je danas važnije no ikad senzibilizirati javnost o tome da je migrena neurološka bolest, te da oboljeli tijekom liječenja trebaju podršku svoje okoline da bi što lakše živjeli s migrenom˝, kaže.
Znanost još nije u potpunosti ustanovila uzrok migrene, no poznato je da određeni čimbenici, tzv. otponci (trigeri), pogoduju nastanku napadaja i svatko tko ih ima sam treba ustanoviti što je to, kako bi to mogao izbjegavati, kaže neurologinja i akademkinja prof. dr. sc. Vida Demarin, autorica knjige ‘Pobijedimo migrenu i druge glavobolje’.
Kao trigeri migrene najčešće se spominju određene vrste hrane, kaže. Prvenstveno su to namirnice koje sadrže kemijske spojeve iz skupine vazoamina, jer uzrokuju suženje krvnih žila.
˝Jedan od njih je tiramin, kojeg ima u jogurtu, kiselome mlijeku i sirevima s plemenitom plijesni te u crnom vinu, jetricama i suhomesnatim proizvodima. Migrenu mogu pokrenuti i crna čokolada, kava, čaj te sušeno meso i sušena riba, šljive, ananas, avokado, lješnjaci i kikiriki, češnjak, luk te špinat, celer, cikla pa čak i zelena salata˝, ističe Demarin.
Triger za migrenu mogu biti i kofein, agrumi ili banane.
No neke se od tih namirnica – prvenstveno zeleno lisnato povrće, poput špinata ili zelene salate – spominju kao korisne u prevenciji migrena, zbog spojeva koje sadrže. Ipak, kod nekoga te namirnice mogu biti korisne, a kod drugih ljudi mogu biti okidač.
˝Treba znati da se napad migrene može javiti odmah nakon jedenja nekih od spomenutih namirnica, ali i do 36 sati kasnije, pa ako niste sigurno što ga je izazvalo, treba voditi dnevnik prehrane, kako biste to lakše mogli utvrditi˝, kaže akademkinja Demarin.
Namirnice trebaju biti sobne temperature, ili malo toplije, dodaje, jer i njihova temperatura može potaknuti glavobolju.
Česti triger su i dijete, odnosno preskakanje obroka, posebno doručka, kao i previše intenzivni mirisi, jako svjetlo, posebno ako bljeska. I emocionalni stres i napetost mogući su otponci napadaja, a žene znaju da na to utječu i hormoni, pa se migrene češće javljaju u dane prije mjesečnice, ili u sredini ciklusa.
Napadaj može potaknuti i promjene vremenskih zona kod interkontinentalnih putovanja, vrlo visoka nadmorska visina, zagađenost zraka kao i promjene tlaka i vlažnosti zraka, ali i – pušenje, premalo ili previše sna, fizička iscrpljenost i pretjerano tjelesno vježbanje.
˝Spomenute otponce treba izbjegavati, odnosno što je moguće više smanjiti njihov utjecaj, što je glavna metoda prevencije napada. Ako ipak dođe do napadaja migrene, preporučuje se leći u zamračenu, tihu prostoriju, te ako nije prisutno povraćanje, piti mlačne biljne čajeve˝, savjetuje liječnica.
Vrlo je važno uzeti lijek odmah na početku napadaja, jer tako najbrže i najbolje djeluje.
Prave informacije i podrška su jako važni
˝Život s migrenom u mom je slučaju u početku bio borba za ispravnu dijagnozu. Migrene su počele još tijekom srednje škole, no s obzirom na mučninu i povraćanje, pretrage su u početku bile orijentirane na želudac. Više od 20 godina kasnije i dalje se borim s migrenama, no ‘naoružana’ sam s puno više znanja o tome koje lijekove uzimati, kako se hraniti, vježbati i brinuti o sebi da bi barem ublažila simptome. To me i potaknulo da, zajedno s još nekoliko oboljelih, osnujemo udrugu jer upravo su informacije i međusobna podrška ono što nam je najpotrebnije kako bismo shvatili ovu bolest, ali i naučili živjeti s njom’˝, kaže Krunčica Renić, predsjednica Udruge Migrena Hrvatska, koja djeluje od 2018. godine.
Poruka s fontana: ‘Migrena nije samo bol’
Povodom hrvatskog Dana migrene udruga Migrena Hrvatska provodi niz aktivnosti usmjerenih na senzibilizaciju javnosti o migreni kao o neurološkoj bolesti.
Za nedjelju je, tako, najavljeno kako će na zagrebačkim fontanama u večernjim satima građani moći vidjeti poruku ‘Migrena nije samo bol’, a ovih dana održavaju se i četiri online panela u okviru kojih će se govoriti o migreni i Covidu-19, važnosti obiteljske podrške i razumijevanja poslodavca te o svim predrasudama s kojima se oboljeli susreću, ističu u Udruzi.
Aktivnosti povodom Dana migrene odvijaju se uz podršku Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo i najveće hrvatske zdravstvene ustanove, KBC-a Zagreb, a nastavak su nacionalne kampanje s ciljem podizanja svijesti o migrenskim poremećajima, piše 24sata.hr
