Tehnika meditativnih šetnji potječe iz budizma, a dio je zdrave rutine koja pomaže da se osjećate uravnoteženo i smireno. Također, pomaže razviti osjećaj svijesti o tijelu, okolišu i mislima.
Obično tijekom meditativne šetnje ljudi hodaju u krug, u ravnoj liniji naprijed i nazad ili u labirintu. No moguće je meditirati i na većim udaljenostima.
Ovisno o specifičnoj tehnici koju koriste, ritam šetnje je lagan i najčešće je ljudi koriste između dvije meditacije. Primjeri meditativne šetnje uključuju kinhin, theravanadu i vipassanu. Svaka od tih tehnika sastoji se od šest osnovnih koraka koji vam omogućuju opuštanje. U nju možete ugraditi tehnike disanja ili mantre. Takva meditativna šetnja na mnogo načina doprinosi zdravlju.
1. Ubrzava protok krvi
Meditativnom šetnjom najčešće se koriste ljudi koji inače dugo sjede. Hodanje im pomaže potaknuti cirkulaciju, osobito u nogama. Također olakšava osjećaj usporenosti i stagnacije. Ako radite sjedilački posao, meditativna šetnja će uz cirkulaciju podignuti i razinu energije.
2. Poboljšava probavu
Hodanje odmah nakon obroka pomaže u osnaživanju probave, osobito ako osjećate nadutost ili težinu u trbuhu. Pokreti omogućuju hrani brži prolazak kroz probavni sustav i također ćete na taj način spriječiti zatvor.
3. Smanjuje tjeskobu
Ako tražite način kako umanjiti razine stresa, preporuka je najprije iskušati meditaciju prije ili nakon posla. Studija na mlađim odraslim ljudima pokazala je kako je hodanje učinkovitije u suzbijanju simptoma tjeskobe kad se kombinira s meditacijom. Ispitanici koji su pokazali najpozitivnije promjene i najviše smanjili razinu tjeskobe bili su oni koji su meditirali, meditirali prije šetnje ili hodali nakon meditacije. Kontrolna skupina te skupina u kojoj su ljudi samo šetali bez meditacije nisu pokazali nikakav napredak. Periodi meditacije i šetnje bili su u intervalima od 10 minuta.
4. Poboljšava razinu šećera
Meditativna šetnja pozitivno utječe na razinu šećera u krvi te poboljšava cirkulaciju kod ljudi koji imaju dijabetes tipa 2. Ljudi su se bavili meditativnom šetnjom 30 minuta triput na tjedan tijekom 12 tjedana. Grupa ispitanika koja se bavila meditativnom šetnjom pokazala je veći napredak od grupe koja je samo šetala.
5. Smanjuje depresiju
Važno je ostati aktivan, osobito kako starimo. Redovita tjelovježba pomaže zadržati tjelesnu spremu i poboljšava raspoloženje, a oba su faktora velik rizik u starijoj životnoj dobi. Stariji ljudi sa simptomima depresije imali su manje problema nakon što su se triput na tjedan tijekom 12 tjedana bavili meditativnom šetnjom, pokazale su studije. Poboljšao im se i krvni tlak te razina tjelesne spremnosti.
6. Za cijelo tijelo
Kad god je to moguće, prošetajte parkom, vrtom i drugim otvorenim prostorima s drvećem kako biste postigli osjećaj ravnoteže i općenito zadovoljstva. U Japanu je popularno kupanje u šumi kao poseban oblik relaksacije i poticanja rada mozga. Studija iz 2018. godine je pokazala da ljudi koji su 15 minuta šetali u šumi bambusa pokazuju daleko bolje raspoloženje, imaju manji osjećaj tjeskobe i niži krvni tlak.
7. Za bolji san
Kako biste postigli najbolje učinke tjelovježbe, nije nužno baviti se intenzivnim treningom. Istraživanje iz 2019. godine je pokazalo da umjerena tjelovježba ima pozitivan učinak na kvalitetu sna. Šetnja će pomoći u boljoj fleksibilnosti i smanjit će napetost mišića, pa ćete se osjećati bolje.
8. Vježbanje je ugodnije
Ako u svoje tehnike tjelovježbe dodate aspekt psihičke stabilnosti, rutina tjelovježbe će vam postati ugodnija. Istraživanje iz 2018. godine navodi da ljudi koji su slušali opuštajuće snimke tijekom 10-minutne šetnje na traci za trčanje kažu kako im je iskustvo bilo ugodnije nego onima koji nisu slušali ništa. Od njih se tražilo da opišu fizičke osjete. To znači da vam smirenost može pomoći u tome da promijenite pristup vježbanju.
9. Potiče kreativnost
Uz smirenost će doći bolja usredotočenost i više jasnoće u dnevnim zadacima, što može rezultirati većom kreativnošću. Studija su već ranije povezale psihičku stabilnost i kreativnost. Potrebno je još studija kako bi se otkrilo koji su specifični aspekti kreativnosti povezani s tim, a za sad je sigurno da će vam meditativne tehnike pomoći u unaprjeđivanju vještina potrebnih za rješavanje problema te stvaranje novih ideja.
10. Potiče ravnotežu
Studija iz 2019. godine koju su proveli na starijim ženama pokazala je da meditativne šetnje mogu omogućiti bolju ravnotežu i koordinaciju zglobova. Tehnika se usredotočila na osvješćivanje nogu i zglobova tijekom sporog hodanja.
Meditirajte uz šetnju svakodnevno
Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da meditativne šetnje postanu vaša dnevna rutina.
Osvijestite sadašnjost
Kako biste bili svjesni svakog trenutka, posvetite se promišljanju o tome. Što češće se usredotočite na sadašnji trenutak tijekom šetnje u bilo koje doba dana. Usredotočite se na zvukove koji vas okružuju, na vaš dah i na tjelesne osjete. Osvijestite svoje misli i promatrajte ih kako dolaze i odlaze. Možete usporediti kako se ova praksa mijenja ovisno o tome hodate li do odredišta vrlo brzo ili samo lagano šećete.
Meditirajte
Meditativna šetnja često se kombinira s meditacijom, pa naučite obje tehnike.
Iskušajte:
– meditirajte pet do 10 minuta, a zatim iskušajte meditativnu šetnju u istom intervalu i obrnuto
– primijetite razlike između te dvije tehnike i promislite koja vam više odgovara i zašto
– kako napredujete, možete produljiti trajanje
Usporite
Često, kad vam um ubrzano radi, i tijelo se brže kreće. Usporite ritam na nekoliko minuta čak iako vam se žuri. Provjerite osjećate li otpor kako prilagođavate disanje. Dišite sporije. Iskoristite vrijeme za hodanje, ma kako kratke relacije bile.
Ostanite odgovorni
Porazgovarajte o meditativnoj šetnji s prijateljem, terapeutom ili učiteljem. Provjeravajte jeste li razvili neke nove vještine i koliko ste napredovali. Zajedno sa sugovornicima možete odlučiti kako produbiti vašu praksu, a možete o njoj i pisati dnevnik kako biste ga koristili kao alat za napredak, piše 24 sata.
