Krave odašilju metan, posebno štetan staklenički plin koji pridonosi globalnom zagrijavanju

Ilustracija: Pixabay

Dok žvaču travu na zelenim pašnjacima izgledaju pitomo i bezopasno, ali neka vas to ne zavara jer krave odašilju metan, posebno štetan staklenički plin koji pridonosi globalnom zagrijavanju.

Poljoprivreda je odgovorna za 12 posto emisije stakleničkih plinova koju uzrokuje čovjek, a dobar dio toga odnosi se na metan, drugi najčešći plin, uzročnik zagrijavanja nakon ugljikova dioksida.

Metan je višestruko štetniji od Co2, ali u atmosferi ostaje samo nešto više od desetak godina, u usporedbi sa stotinama godina koliko se ondje zadržava ugljikov dioksid.

Stoga bi drastično smanjenje emisije metana moglo imati velik učinak na ublažavanje očekivane štete od globalnog zagrijavanja u sljedećih nekoliko desetljeća.


Poljoprivreda i stočarstvo generiraju oko 40 posto metana povezanih s ljudskim aktivnostima, a ostatak proizvodi industrija fosilnih goriva.

Veći dio tog metana nastaje u probavnome sustavu krava, koje ga potom doslovno podriguju u svijet.

Gotovo sav metan koji krave proizvode izlazi iz njihovih gubica i nozdrva. Kako se to može smanjiti?

Krave s maskama

Američki poljoprivredni gigant Cargill razvio je svojevrsnu masku koja pokriva kravlje nosnice i sadrži filter koji metan pretvara u ugljikov dioksid, a po molekuli je manje štetan od metana.

Iz kompanije tvrde da se na taj način emisija metana može prepoloviti. No masku tek treba isprobati u realnim uvjetima prije nego što se iduće godine ili 2023. nađe u prodaji.

Poznavatelji prilika kažu da je puno više potencijala u dodavanju crvenih algi u prehranu krava. Po američkoj studiji objavljenoj ove godine, upravo alge bi mogle smanjiti emisiju metana za čak 80 posto.

Potvrde li se takvi rezultati još jednom studijom, to će značiti da će crvene alge trebati uzgajati u golemim količinama, po mogućnosti blizu farmi, kažu s Kalifornijskog sveučilišta.

Promjene ponašanja

Istodobno se nameće pitanje kako će uzgajivači stoke reagirati na činjenicu da će za spomenute mjere morati izdvajati više sredstava, a pritom zauzvrat neće dobiti ništa, osim ako ih se ne obešteti nekim poticajima ili olakšicama.

Ne zna se ni kako će reagirati potrošači naviknuti na meso i mliječne proizvode goveda koja se hrane tradicionalnim metodama.

Emisiju metana vjerojatno je ipak najlakše suzbiti promjenama ponašanja.

U izvješću UN-ova Programa za okoliš iz svibnja stoji da “tehnološke mjere imaju ograničen potencijal u rješavanju problema s emisijom metana u poljoprivrednom sektoru”.

“Tri bihevioralne promjene – manje bacanja hrane, bolje upravljanje stočnim fondom i prihvaćanje zdrave prehrane (s manje mesnog i mliječnog sadržaja) mogle bi smanjiti emisiju metana za 65 od 80 milijuna tona godišnje”, zaključuju znanstvenici.

Komentari