Dinara je i prirodna granica s Bosnom i Hercegovinom, a najviši vrh masiva Dinara je Troglav s 1913 metara nadmorske visine koji se nalazi na teritoriju naših susjeda, dok je na području Hrvatske najviši vrh Sinjal (Dinara) s 1831 metar nadmorske visine…
Dinara će uskoro postati najnoviji hrvatski park prirode, pa ćemo ih sada umjesto 11, imati 12. Bila bi prava šteta da ne istražite još jedan hrvatski biser koji će sigurno razveseliti mnoge svojim prirodnim ljepotama.
Sam park prirode obuhvaćat će područje masiva Dinare koji uključuje hrvatsku stranu Troglava, Kamešnicu i samu Dinaru, dok će im društvo praviti i izvor te gornji tok rijeke Cetine uz krška polja Vrličko, Paško i Hrvatačko, kao i izvor rijeke Krke.
Što to znači? Imamo novih 63 052 hektara za istraživanje, a važno je za znati da se najveći dio teritorijalno nalazi na području Splitsko-dalmatinske županije, uz manji dio na području Šibensko-kninske županije.
Tamo će vas dočekati brojne vrste biljaka i životinja, od kojih su mnoge i zaštićene, a samo područje Dinare poznato je i po višestoljetnoj tradiciji, autohtonim pasminama, a bogato kulturno i povijesno nasljeđe koje je sačuvano na brojnim kulturno-povijesnim lokalitetima i arheološkim nalazištima neka vam samo bude još jedan razlog zašto se isplati potegnuti do Dinare.
Ako niste znali, Dinara nije samo planina koja se prostire istočno od Knina prema sjeveru od Peručkog jezera, već i planinski masiv dužine 84 kilometara gdje Dinari društvo rade i planine Troglav i Kamešnica.
Dinara je i prirodna granica s Bosnom i Hercegovinom, a najviši vrh masiva Dinara je Troglav s 1913 metara nadmorske visine koji se nalazi na teritoriju naših susjeda, dok je na području Hrvatske najviši vrh Sinjal s 1831 metar nadmorske visine. Pitate li se od kuda naziv Dinara? Priče iz prošlosti govore da je ime dobila prema ilirskom plemenu čiji pripadnici su se nazivali Dindari koji su živjeli s istočne strane planine.
Dinaru možete krenuti istraživati iz Knina, kraljevskog grada koji se nalazi u njezinu podnožju. Volite li planinarenje, onda će ovo biti pravi izazov za vas jer osim što ćete se putem nauživati, nema do te sreće kad stignete na vrh i uživate u pogledima na jezero Peruča, obližnja naselja, planine Svilaju i Prominu te Troglav u susjednoj Bosni.
Dostupno vam je 7 planinarskih staza od kojih je najkraća 5.7 kilometara, a najduža 18.9 kilometara. Prva je na relaciji Glavaš – Sinjal i za nju ćete trebati izdvojiti 2 sata i 45 minuta, a slična je duljina penjanja i putem staze PD Brezovac – Duler – Samar – Sinjal duljine 5.7 kilometara.
Možete i stazom Guge – Suho Polje – PK Brezovac – Duler – Samar – vrh Sinjal, stoga ako se odlučite, pripremite se na skoro 6 sati penjanja gdje ćete proći 18.9 kilometara. Nešto duža je još staza na relaciji Mirkovići – PD Brezovac – Duler – Samar – Sinjal u trajanju od 4 sata i 30 minuta, a od kraćih dostupne su vam još staza Mirkovići – Jogurt staza – Sinjal duljine 8,2 kilometara koju ćete proći za 3 sata, staza Guge – Suho Polje – Badanj – PD Brezovac – Duler – Samar – Sinjal u trajanju od 6 sati i 30 minuta, a ako pak ste hrabriji, zaputite se stazom Suhopolje – Super Ferata „Dinaridi-Ošljak“ – Sinjal – Suhopolje za čiji uspon vam treba čak 9 sati.
Tražite li smještaj ili pak se samo želite odmoriti, mjesta gdje to možete su planinarske kuće Brezovac, Glavaš ili Sveti Jakov, a možete zastati i u planinarskim skloništima Martinova košara, Rupe, Pume, Hrvatski vitez Josip Goreta, Lišanjski vrh, Jankovo brdo ili Mali Maglaj.
Možete istražiti i Via Dinaricu, planinarsku i pješačku stazu kroz tri usporedne trase. To su plava koja vas vodi diljem jadranske obale, bijela koja vas vodi u visine i zelena koja će vas upoznati s unutrašnjosti Dinarida. Putem ćete proći i kroz nacionalne parkove Risnjak, Krka, Mljet, Sjeverni Velebit, Paklenicu, Plitvička jezera te parkove prirode Bikovo, Vransko jezero, Velebit i Učku. Više informacija o rutama pronađite ovdje.
Ako pak niste za planinarenje i više biste u visine voljeli automobilom, možete cestom iz naselja Guge, no pripremite se na mnoštvo zavoja i strme i nepredvidive situacije.
Osim planinarenja, na području Dinare možete uživati i u istraživanju rijeka Krke i Cetine čiji se izvori tamo i nalaze, a obići možete i krška polja Vrličko, Paško i Hrvatačko. Samo šetnjom po području naići ćete na mnoštvo pašnjaka, livada i šuma, no trebate znati da je ovo pretežno krško područje gdje možete sresti i divlje životinje, stoga budite oprezni.
Na popis mjesta koja još trebate obići stavite naravno i jezero Peruča koje, ako niste znali, puni rijeka Cetina. Volite li slapove, zaputite se prema zaseoku Kovačić kraj Knina gdje vas čeka 22 metara visoki slap Krčić.
Volite li pak povijest, otići ćete do crkve sv. Spasa koja je jedan od najstarijih i najbolje očuvanih spomenika ranohrvatskog sakralnog graditeljstva koja datira u 9. stoljeće u mjestu Cetina. Posebno je ovo mjesto jer je tamo pronađeno i groblje s više od 1100 grobova iznad kojih su bili postavljeni stećci. Zanimljivo, zar ne?
Otiđite i do stijene Samograd uz koju se veže jedna zanimljiva priča. Naime, stijena je bačvastog oblika i nalazi se na jugozapadnoj strani Dinare i posebna je po tome što su je nekad stanovnici koristili da bi saznali koje je doba dana za sunčanog vremena.
Tražite li smještaj, možete odsjesti u nekom od planinarskih domova ili pak u samom podnožju u Kninu gdje ćete se buditi uz poglede koje ćete dugo pamtiti. Odlučite li se na planinarenje, čuvajte se poskoka i dobro se zaštitite. Naravno, javite prijateljima gdje ste se zaputili, ponesite opremu i čuvajte prirodu koja uskoro postaje najnoviji i drugi po veličini hrvatski park prirode, piše Punkufer.com
