Kako nam bihevioralna znanost može pomoći u suzbijanju širenja COVID-a 19?

Najveći trenutni izazov u Hrvatskoj jest kako smanjiti broj novozaraženih osoba odnosno kako učinkovito i racionalno upravljati ovom kriznom situacijom tako da s jedne strane broj novozaraženih osoba bude minimalan, a da se s druge strane omogući koliko toliko normalan gospodarska aktivnost zbog punjenja proračuna i nesmetanog funkcioniranja državnih tijela, zdravstva, školstva, policije itd. sa konačnim ciljem održanja zaposlenosti.

Dodatnu pomoć u suzbijanju pandemije COVID-a -19 mogu zasigurno dati stručnjaci iz područja bihevioralne ekonomije odnosno općenito bihevioralnih znanosti.

Naime dok se ne pronađe lijek ili cjepivo koji će uspješno suzbiti ovu visoko zaraznu bolest ključ uspješne borbe protiv ove pandemije odnosno sprječavanja njezine transmisije nalazi se u promjeni ponašanja ljudi u smjeru nacionalnih zdravstvenih preporuka te identifikaciji „prepreka“ koje ih sprječavaju da se ponašaju u skladu s tim.

Ljudsko ponašanje ima centralnu ulogu u smanjenju prijenosa ove zarazne bolesti.



Činjenica je da se ponašanje ljudi ne može u stvarnom životu u potpunosti propisati pravnim normama. S jedne strane jako je puno specifičnih situacija, izuzetaka, a s druge strane ljudska bića nisu računala i roboti pa kada im promijenite naredbu da se uvijek i bez izuzetaka ponašaju na isti način. Teško je i zamisliti da ijedan propis može sve građane u Hrvatskoj prisiliti da peru ruke najmanje 20 sekundi ili da se u potpunosti pridržavaju fizičkog razmaka, nošenja maski itd. Znanstvenici bi rekli ljudi nisu racionalni u donošenju odluka a zbog toga je dodijeljena i Nobelova nagrada za bihevioralnu ekonomiju Danielu Kahnemanu.

Tradicionalan pristup osmišljavanju i donošenju javnih politika naziva se kolokvijalno načelom „mrkve i batine“. Državna tijela propisuju koja su nepoželjna ponašanja i za to propisuju kazne, ali propisuje i ona poželjna pa daje olakšice, subvencije, izuzeća i sl. Praksa je pokazala da u mnogim situacijama gdje je potrebno mijenjati navike i ponašanje pojedinaca ili socijalnih grupa primjena bihevioralnih alata i znanja daje iznenađujuće dobre rezultate u javnim politikama. U svijetu danas veliki dio razvijenih zemalja upravo koristi znanja iz ovog područja kako bi nadogradili svoje javne politike a primjera je bezbroj: od sortiranja otpada, uštede energije, učinkovitije naplate poreza, zdravije ishrane, zdravstva, transporta, zapošljavanja, većih štednji za mirovine itd.

Na primjeru COVID-a 19 iznijeti ću par bihevioralnih preporuka i primjere nekih zemalja kako se malim intervencijama u javne politike može postići veća učinkovitost u suzbijanju ove pandemije.

Fizičko distanciranje – slušamo već mjesecima poruke „budimo odgovorni“ i „održavajte razmak“, no kako te poruke učiniti učinkovitijima da ljudi doista promjenu svoje ponašanje? Nažalost svjedočimo svaki dan da brojke zaraženih iz dana u dan rastu i stoga je potrebno revidirati mnoge poruke koje su do sada poslane u javnost koristeći znanja i metode bihevioralnih stručnjaka sa ciljem da preformuliramo poruke koje bi imale snažniji utjecaj na promjenu ponašanja.

Iskustva i istraživanja drugih zemalja pokazala su da se treba:

– Jače naglasiti posljedice ne pridržavanja preporučenog razmaka između ljudi (1,5 -2m). Mnogobrojna istraživanja su pokazala da ljudi dvostruko snažnije reagiraju na gubitke nego na dobitke ( tzv. averzija prema gubitku). Ljude psihološki više boli gubitak nego dobitak. Poruka da bi izlaskom i nepridržavanjem zdravog razmaka mogli prouzročiti smrt ili teška oboljenja pokazala se učinkovitija poruka nego da „spašavamo živote ostajući kod kuće“.

Trenutno bihevioralni stručnjaci u Italiji testiraju poruku : „Možete se zaraziti i bez vidljivih simptoma. Ako ne održavate preporučeni socijalni razmak možete zaraziti 45 ljudi u roku dva tjedna odnosno 2000 ljudi u roku mjesec dana.“ Također neki bihevioralni stručnjaci su poruku o održavanju „socijalne udaljenosti“ promijenili u poruku „zdravog razmaka“ (opet averzija prema gubitku na koju ljudi jače reagiraju-nitko ne želi biti bolestan).

– Učiniti primjetljivijim preporuke održavanja zdravog razmaka. Ljudsko ponašanje je pod velikim utjecajem onoga što vidimo da drugi rade oko nas i kako se ponašaju – to nazivamo socijalnom normom. Ako se drugi ljudi oko nas ponašaju po preporukama postoji snažan motivator da i mi to učinimo. Ne želimo biti izvan „krda“. Ako svi nose maske i održavaju preporučeni razmak i mi ćemo također htjeti poštivati ta pravila. U tim je slučajevima preporučljivo da Vladini dužnosnici, javne i poznate osobe, ugledne nevladine organizacije svojim primjerom pokazuju „ispravno“ ponašanje, umjesto da se prečesto u javnom prostoru ističu i fotografiraju oni primjeri koji krše pravila ponašanja. Budući da nismo u lockdownu, a na ulicama i trgovačkim centrima je i dalje prisutan povećani broj ljudi, bihevioralni stručnjaci preporučuju naglašavati statističke podatke (naravno ukoliko isti postoje) o smanjenom broju putnika u javnim prijevozima, značajno manjim okupljanjima, koncertima, izjavama uglednih članova društva koji odgađaju proslave, okupljanja jer ne žele zdravstveno ugroziti svoje kolege i prijatelje te općenito više prezentiraju one primjere gdje se ljudi drže propisanih uputa.

U nekim zemljama EU-a koristili su socijalne norme da umanje efekt panične kupovine po supermarketima kada su police trgovina bile ispražnjene. Izjava da 97% građana kupuje ono što im treba i ne gomila zalihe dodatno je utjecala na smanjenje psihoze panične kupovine. Primjeri u kojima djeca u školi ili građani kod kuće peru ruke 20 sekundi mogu povećati šanse da više ljudi slijedi preporučene higijenske mjere.

– Treba dati specifične i jednostavne smjernice.Richard Thaler, također Nobelovac iz područja bihevioralne ekonomije, kaže da je u dizajniranju javnih politika bihevioralnim pristupom ključno dizajnirati ih jednostavno: “My mantra in designing policies is if you want to get people to do something, make it easy“.

Istraživanja su pokazala da u situacijama kada su ljudi preplavljeni mnogobrojnim mogućnostima odabira na kraju ništa ne odaberu.

Preporuke i vodiči koji navode desetke poželjnih ponašanja i onih nepoželjnih nisu dobar izbor. Učinkovitije bi bilo napraviti kraću listu poželjnih ponašanja. Točnije upute omogućavaju bolju primjenu preporuka. Dobar primjer su upute o pranju ruku. Detaljniji vodiči na plakatima o pravilnom pranju ruku kao na slici pokazali su se u terenskim istraživanjima učinkovitijim u odnosu na plakate u kojem je definirano više koraka (npr. 7), zatim za one koji imaju više teksta a manje slika ili prikazuju samo jednu sliku (npr.ruke).

Kontinuirani protok informacija i savjeta iz medija i društvenih mreža dovodi do toga da su službene upute opsežne i ponekad dvosmislene. Primjerice, u nekim zemljama zdravi vodiči za udaljavanje navode desetke toga što treba, a što ne, kada bi učinkovitije bilo podijeliti kraće popise najčešćih ponašanja.

Tako u V.Britaniji koriste sljedeću poruku:

Zapamtite – ‘Ruke. Lice. Prostor’:

• ruke – perite ruke redovito i 20 sekundi

• lice – nosite masku za lice u zatvorenim prostorima gdje bi socijalno distanciranje moglo biti teško i gdje ćete doći u kontakt s ljudima s kojima se obično ne susrećete

• prostor – držite se udaljenim 2 metra od ljudi s kojima ne živite, gdje je to moguće, ili 1 metar s dodatnim mjerama predostrožnosti (kao što je nošenje maski za lice ili pojačana ventilacija u zatvorenom).

– Umjesto poruke da “ne napuštate kuću osim za osnovne aktivnosti”, mogli bismo dopuniti ovaj savjet konkretnim i jednostavnim uputama kako se ponašati u konkretnoj situaciji:

> Kupovina namirnica u trgovinama izlaže nas kontaktu sa većem broju ljudi i na to doista možemo sami odgovorno i razumno utjecati. Planirajte obroke za sljedećih nekoliko dana za vas i vašu obitelj. Napravite popis koliko vam je potrebno namirnica kupiti za sljedećih nekoliko dana te ih kupite odjednom ili još bolje naručite dostavu kako bi izbjegli mnogobrojne nepotrebne društvene kontakte. To će smanjiti broj puta koliko morate ići u kupovinu i vrijeme koje ćete provesti u kontaktu s drugima.

Naučeni komfor i dostupnost različitih trgovina na svakom uglu dovelo je do navika odnosno ponašanja da odlazimo u trgovinu znatno češće nego je to doista i potrebno.

>Šetajte ili koristite bicikl umjesto javnog prijevoza kad god možete. I ta se poruka može „uokviriti“ da djeluje poticajno na građane (Walk or bike!).

>Nazovite / razgovarajte s prijateljima i obitelji umjesto da ih osobno posjetite.

>Izađite vani zadržavajući sigurnu udaljenost od najmanje 1m (2m)od drugih, npr. u svoje dvorište, prošećite parkom. Držite ove izlete na manje od sat vremena.

>Izmislite novu verziju starog druženja, poput čavrljanja s ljudima na daljinu koristeći internet.

– Istraživanja su pokazala da samo polovica ljudi koja su uvjerena da trebaju promijeniti ponašanje to doista na kraju i naprave. Ljudi vole odgađati, nekad im se ne da, umorni su, traže različita opravdanja, prezaposleni su, naporno im je, nemaju motivaciju, samodisciplinu i sl. Tako recimo samo polovica ljudi pretvori namjeru vježbanja u čin vježbanja. To znači da čak i ako građane uvjerimo u neophodnost da trebaju držati fizički razmak i prati ruke 20 sekundi samo polovica (vjerojatno u ovom slučaju i manje) će to i napraviti. Smanjivanje raskoraka između namjere i akcije moguće je napraviti primjenom saznanja iz bihevioralnih znanosti. Možemo povezati željenu aktivnost (npr. pranje ruku) sa određenim uobičajenim događajima poput ulaska ili izlaska iz pojedinih prostorija ili kuće. Drugo što se može željena aktivnost učiniti lakšim za obaviti – „make it easy“. Npr. jednostavni pristup dezinfekcijskom sredstvu za pranje ruku, po sredini ulaza, označavanjem crvenim znakovima značajno povećava upotrebu. Olakšavanje dezinfekcije ruku je važnije od uvjeravanja da ih ljudi stvarno koriste.

Da bi se ponašanje promijenilo, stručnjaci navode da ljudi moraju imati sposobnost, priliku i motivaciju da to naprave.

Evo recimo kako bi to izgledalo na primjeru poželjnog ponašanja – učinkovitog pranja ruku:

-sposobnost: ljudi možda ne znaju kako učinkovito oprati ruke, možda nisu svjesni da ruke moraju prati minimalno 20 sekundi ili da moraju obvezno koristiti sapun kako bi neutralizirali virus. Dodatno možda ponekad jednostavno zaborave oprati ruke na učinkoviti način ili možda smatraju da to kako inače rade da je to korektno pa nije potrebna promjena.

-prilike: u trenutku kada ljudi trebaju oprati ruke možda sapun ili dezinfekcijsko sredstvo nije dostupno ili nije vidljivo na ulazu u trgovinu što je čest slučaj

-motivacija: potencijalne barijere mogu uključiti različita vjerovanja oko rezultata pranja ruku, kao npr. da pranje ruku neće spriječiti širenje ove zarazne bolesti, niti vjerovanje da će pranje ruku spriječiti da se zaraze ili očekivanja ako se i zaraze da će to lako prebroditi.

Zaključno

Mnoge države poput SAD-a, V.Britanije i većine zemalja EU-a uspostavile su interdisciplinarne timove stručnjaka – tzv. bihevioralne timove kako bi bolje razumjeli kako i zašto ljudi (građani) donose odluke i time pospješili primjenu i učinkovitost svojih javnih politika a time i između ostalog polučili i veće zadovoljstvo građana. Ekonomija, psihologija, neuroznanost i sociologija su interesantna područja znanosti, ali odvojeno ne pružaju cjelovitu sliku ljudskog ponašanja i razloga za odluke koje donosimo. Ali zajedno, pod okriljem znanosti o ponašanju, oni pružaju sveobuhvatan set alata koji nam omogućuje da shvatimo zašto se ponašamo onako kako se ponašamo i donosimo odluke kakve donosimo. Često se bihevioralna znanost poistovjećuje sa bihevioralnom ekonomijom jer je u području ekonomije naišla na daleko najveću konkretnu primjenu u svim aspektima od investiranja, marketinga, komunikacija, analiza, planiranja, inovacija, poduzetništva itd.

Britanska vlada je prva u svijetu 2010.g. oformila bihevioralni spoznajni tim (BIT) sa ciljem učinkovitije provedbe javnih politika. Do danas takve timove ima većina zemalja u svijetu ali i zemalja Europske unije kojoj i mi pripadamo.

Rezultati su doista impresivni. Veliki pomaci su napravljeni u učinkovitoj primjeni javnih politika u području zdravstva (uštede i učinkovitije funkcioniranje), zaštite okoliša (sortiranje otpada), uštede u potrošnji energije, obrazovanja, mirovinskog sustava, veće štednje za mirovine, veće naplate poreza, smanjenja nezdravih navika poput pušenja i konzumacije nezdrave hrane itd. i to često malim promjenama u postojećim okvirima.

Izmjenom jedne do dvije rečenice u dopisu koji Porezna uprava šalje dužnicima u praksi je dovela do povećanja naplate poreza za nekoliko stotina milijuna funti. Promjenom nekoliko stvari unutar postojećeg sustava rezervacija za preglede u bolnicama ostvarene su milijunske uštede zdravstvenom sustavu. U V.Britaniji je time postignuto 38% manje otkazivanja za zdravstvene preglede. Naime svaki nedolazak pacijenta uzrokuje troškove zdravstvenom sustavu te dodatno negativno utječe na liste čekanja pacijenata.

Proučavajući ljudsko ponašanje, bihevioralni znanstvenici otkrili su da ljudi 95% svojih odluka donose koristeći mentalne prečace poput recimo „pravila palca“, intuitivne procjene ili npr. ono što nazivamo kolokvijalno nazivamo „zdravim razumom“. Kad god dizajnirate „prostor“ u kojem čovjek mora nešto odabrati, bilo da je to polica u trgovini, web stranica ili caffe bar, vi stvarate ono što bihevioralni znanstvenici nazivaju “arhitekturom izbora”. Bez obzira na to kako dizajnirate arhitekturu po svom izboru, utjecati ćete na to da ljudi donose odluke u određenom smjeru, bili svjesni ili ne.

Daniel Kahneman, utemeljitelj bihevioralne ekonomije dobio je za svoja dugogodišnja istraživanja tog fenomena Nobelovu nagradu. Richard Thaler i Cass Sunstein, također Nobelovci iz područja bihevioralne ekonomije, sa teorijom poticaja (poguravanja ili nutkanja) praktički su lansirali primjenu bihevioralne ekonomije u danas već mnogobrojnim područjima. Danas već postoje baze stotina projekata iz cijelog svijeta sa rezultatima primjene bihevioralnih „nutkanja“ u javnim politikama, a baza postoji i za zemlje članice EU-a.

Mnogo je drugih primjera gdje bi bihevioralni pristup u suzbijanju COVID-19 mogao biti dodatni i vrlo učinkoviti alat, ali premalo je mjesta za sve iznijeti. Moja poruka je da se trenutno protiv pandemije COVID-a 19 možemo učinkovito boriti jedino promjenom ponašanja naših građana. Bolje shvaćanje ljudskog ponašanja (kako i zašto se ljudi ponašaju?) u vezi pandemije COVID-a 19 u Hrvatskoj, identificiranje potencijalnih prepreka koje priječe ljude da se ponašaju u željenom smjeru, te smanjivanjem raskoraka između znanja, namjere i akcije (rezultata) uvelike će pomoći učinkovitijoj primjeni preporuka i naputaka naših državnih tijela.

Pandemija je ujedno i dobar „poticaj“ našoj Vladi da započne sa novim pristupom poput mnogih drugih razvijenih zemalja, koja će povećati učinkovitost javnih politika ne samo u ovom kriznom COVID području, već i u mnogim drugima područjima vrlo važnim za održivi napredak našeg društva, izvor Linkedin.

Komentari