I ove godine nas čeka ‘kiša meteora’, evo koje su lokacije u Hrvatskoj najbolje za promatranje

profimedia

Gdje god se nalazili na Zemlji, i ove godine ćete tijekom večeri 11.,12. i 13. kolovoza moći promatrati najveću meteorsku kišu koju stanovnici Zemlje imaju priliku doživjeti.

U narodu se ova pojava simbolično naziva Suze sv. Lovre, po kršćanskom mučeniku koji je umro 10. kolovoza, no astronomi će vam reći kako je riječ o tzv. Perzeidima, koji su meteori. Naziv su dobili po zviježđu Perzeju, gdje se nalazi radijant, odnosno točka iz koje se širi roj meteora.

Perzeidi su zapravo krhotine nastale od kometa poznatog pod nazivom 109P/Swift-Tuttle, koji je promjera 26 kilometara i najveći je komet, koji svake 133 godine prolazi pored Zemlje. Sljedeći će put to učiniti 2126. godine, no u međuvremenu, odnosno tijekom srpnja i kolovoza, Zemlja prolazi kroz njegove krhotine nastale prilikom ranijih obilazaka, koje nazivamo meteorima.

Zašto meteori i kometi svijetle?

Kad Zemlja prođe kroz orbitu kometa Swift-Tuttle, odnosno kroz krhotine njegova repa, dolazi do njihova sagorijevanja u zemljinoj atmosferi, što na nebu vidimo kao svijetle bijele crte koje nazivamo meteorima. Što je veći komad meteora, veći je i blijesak na nebu.

S druge strane, komet kao što je Swift-Tuttle iz kojeg su nastali meteori, veće je nebesko tijelo s mnogo leda. Kad se komet na putovanju svojom orbitom približi Suncu, led se počinje otapati i komet vrlo brzo prelazi iz krutog stanja izravno u plin. Rastući pritisak koji nastaje širenjem plinova uzrokuje male eksplozije na površini kometa, koje ispuštaju zvjezdanu prašinu, kamenje, plinove i led, koji okružuju komet i nazivaju se njegovim repom.

Solarni vjetrovi uzrokuju udaljavanje repa od središta kometa i tako ostavljaju svjetlosni trag. No svjetlost koja nastane zapravo emitira Sunce, koje se reflektira na površini plinova i leda.

Kako ih što bolje vidjeti?

Svake godine od 25. srpnja do 20. kolovoza Zemlja prolazi kroz prašinu kometa 109P/Swift-Tuttle, zbog čega sa Zemlje možemo uživati u meteorskoj kiši. Najviše meteora može se vidjeti u noći na 13. kolovoza, kad se može pojaviti i do 50 meteora u satu.

Meteori se kreću prosječnom brzinom od 120.000 km/h, a da bismo ih vidjeli što više, potrebno je osigurati uvjete za to:

Pronađite mračno mjesto daleko od gradskih svjetala i s otvorenim pogledom na nebo.
Pričekajte 20 minuta kako bi vam se oči prilagodile mraku. Također, smanjite osvjetljenje zaslona na uređajima koje eventualno planirate koristiti i koristite Google Assistant kako biste što manje nepotrebno gledali u zaslon.

Za promatranje vam nije potrebna nikakva posebna oprema, kao teleskop ili dalekozor.
Nebo promatrajte barem sat vremena jer meteori ne padaju jednakom frekvencijom.

Svi meteori dolaze iz jedne točke (radijanta) iz zviježđa Perzeja. Probajte otkriti koja je to točka na nebu, no nemojte promatrati isključivo njezino središte jer ćete ondje vidjeti najmanje Perzeida.

profimedia

Najbolje lokacije za promatranje

Svjetlosno onečišćenje može smanjiti broj vidljivih zvijezda u gradovima s oko 4000 na samo 80-ak, zato je važno pronaći lokacije na kojima je ono što manje. Pripremite Google Maps i zaputite se na neku od idealnih lokacija za promatranje meteorskog spektakla.

Središnja Hrvatska – Petrova gora

Po preporuci astronoma, najbolje mjesto za promatranje ovogodišnjih Perzeida u središnjoj Hrvatskoj je na Petrovoj gori, gdje se nalazi i prvi Međunarodni park tamnog neba u Hrvatskoj. U Zagrebu se uvijek možete zaputiti na Sljeme, park šumu Grmoščicu ili neki od većih gradskih parkova, kao što su Bundek ili Jarun.

Kontinentalna Hrvatska – Petrov vrh

U kontinentalnoj Hrvatskoj tamno nebo potražite na Petrovu vrhu u blizini Daruvara, na Zapadnom Papuku. Na virovitičkom području zvijezde će se najbolje vidjeti sa brežuljka u Pitomači, na kojem se nalazi i zvjezdarnica, dok se Slavonci vole zaputiti na planinu Papuk. U Đakovu već tradicionalno u noći 12. kolovoza gase gradsku rasvjetu.

Obala i otoci

Otoci su odlične lokacije za promatranje noćnog neba i pravilo koje vrijedi je – što dalje od kopna, to bolje. Neki od otoka s najmračnijim noćnim nebom su Lastovo, Cres, Vis, Mljet i Kornati. Na području Splita je zvjezdarnica Zvjezdanog sela Mosor, smještena 701,2 m na brdu Makirina na Mosoru. Na području Istre zvijezde se mogu promatrati uz Zvjezdarnicu Višnjan, piše 24 sata.

Komentari