Evo kako je nastalo slavljenje Božića

Ilustracija Foto: Pixabay

Božić je jedan od tri najveća kršćanska blagdana kojim se slavi rođenje Isusa Krista. Obiluje brojnim običajima koji okupljaju ljude te simbolizira mir i nadu.

Točan datum Isusova rođenja nije poznat jer se ne spominje u Novom zavjetu, pa su prvi kršćani slavili samo Uskrs. Božić se počinje slaviti u 4. stoljeću te se smatra da je Crkva odabrala datum 25. prosinca kako bi potisnula pogansku rimsku svetkovinu rođenja boga Sunca, koja se tada još slavila u Rimu.

Dan Isusova rođenja smatrao se i početkom Nove godine, dok 1961. godine Crkva nije prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Većina kršćana slavi Božić 25. prosinca prema Gregorijanskom kalendaru, no pravoslavci slave 7. siječnja po Julijanskom kalendaru.

Božiću prethodi došašće ili advent, odnosno vrijeme pripreme za ovaj blagdan. U ranom srednjem vijeku trajalo je četrdeset dana prije Božića, a počelo je 11. studenog na blagdan svetog Martina. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas.


Ovo vrijeme simbolizira iščekivanje, nadu, budnost i čežnju. Održavaju se rane mise, odnosno zornice te u liturgiji prevladava ljubičasta boja. Izrađuje se adventski vijenac s četiri svijeće koje simboliziraju četiri nedjelje došašća.

Bazilika rođenja Isusova u Betlehemu
Foto: Wikipedia

Dan prije Božića, Badnjak, simbolizira bdjenje, odnosno na taj dan se bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Tradicionalno se odlazi na misu, polnoćku, na kojoj se čeka Božić.

S vremenom su nastali mnogi običaji, pa se osim misnih slavlja i obreda, pjevaju božićne pjesme, održavaju festivali i povorke, razmjenjuju pokloni i kite božićna drvca. Ukrašavanje bora počelo je u 16. stoljeću u Njemačkoj te nije povezano s kršćanstvom i Isusovim rođenjem, ali ima važnu simboliku još od rimskog doba kada se zimzeleno drveće ukrašavalo u vrijeme zimskog solsticija, pa predstavlja vezu između Boga i čovjeka jer kiteći drvce odaje se počast Bogu. 

Ispod bora stavljaju se jaslice koje prikazuju Isusovo rođenje. Prve žive jaslice postavio je sv. Franjo Asiški u talijanskom mjestu Grecciju 1223. godine, a jaslice kakve danas poznajemo potječu iz 16. stoljeća. Najstarije hrvatske jaslice čuvaju se u kapeli Porođenja na otočiću Košljunu kraj Krka, datiraju iz 17. stoljeća.

 

Komentari