Autizam kod djece: Kako ga prepoznati i na što trebate posebno paziti?

Dok se o bolestima današnjeg doba, poput raznih tumora, kardiovaskularnih problema ili problema s kostima mnogo zna i piše, autizam te brojne slične poteškoće u razvoju djece često padaju u zadnji plan. Diljem Europe postoji oko pet milijuna osoba s autizmom, a ovaj poremećaj zahvaća 1 na 100 djece. U Hrvatskoj je registrirano više od 1000 osoba s autizmom, iako se pretpostavlja da je ta brojka bliža osam tisuća ljudi.

Autizam kod djece je stanje u kojem dijete ne može razviti normalno socijalno ponašanje, ponaša se drugačije, kompulzivno, ritualno i obično ne uspijeva razviti normalnu inteligenciju. Autizam nije mentalna retardacija te se razlikuje od oštećenja mozga, ali i to mogu biti dodatni poremećaji kod djece uz autizam.

Uzrok autizma nije loše roditeljstvo, a ne postoje niti dovoljni dokazi da cjepivo uzrokuje autizam te je uzrok autizma još uvijek nepoznat. Neka su istraživanja pokazala da može biti genetski uzrokovan jer se pojavljuje kod oba blizanca, ne samo jednog. U nekim slučajevima se pojava autizma može povezati s nekim virusnim infekcijama ili kromosomskim poremećajem.

Kako prepoznati autizam kod djece?

Autizam kod djece se može prepoznati već od prve godine života jer se već tada pojavljuju simptomi autizma. Uvijek se prepoznaje do treće godine, osim, dakako, ako se znakovi potpuno ignoriraju. Češće se pojavljuje kod dječaka nego kod djevojčica. Kod oko 20-40% djece pojavljuju se konvulzije i to prije adolescencije.

Kod poremećaja autističnog spektra postoje unutarnje kočnice koje otežavaju uspostavljanje socijalne interakcije. Djeca s autizmom čuju, vide i osjećaju, no sve te podražaje ne mogu uspostaviti u smislenu cjelinu zbog čega se povlače u svoj svijet i tako imaju još veće poteškoće u izražavanju osjećaja i želja.

Postoje obrasci koje je važno pratiti kod djeteta koji mogu pomoći kako prepoznati ima li vaše dijete autizam. Ovo su uobičajena ponašanja djeteta s autizmom:

  • Dijete više voli biti samo nego u kontaktu s drugom djecom ili odraslima
  • Ne voli dodirivanje, ne želi se grliti
  • Izbjegava kontakt očima
  • Teško podnosi promjene i odbija ih
  • Ponavlja rituale i iste radnje
  • Prihvaća samo ono što mu je poznato
  • Kasno počinje pričati, a onda ili malo priča ili uopće ne želi pričati
  • Teško razumije što mu se govori ili doslovno shvaća sve izgovoreno
  • Dijete se više voli igrati samo

Inteligencija kod djece s autizmom

Kod djece s poremećajem iz spektra autizma će se razlikovati intelektualno funkcioniranje. Neka djeca mogu imati prosječnu inteligenciju do inteligencije s intelektualnim poteškoćama te većina nema isti stupanj inteligencije.

Testiranje inteligencije kod djece s autizmom je teško provedivo i treba ih ponavljati. Obično djeca s poremećajem iz spektra autizma bolje rješavaju testove motornih i prostornih vještina, dok verbalne testove teže prolaze. Upravo verbalni testovi su oni putem kojih se određuje stupanj inteligencije kod djece, prenosi N1. 

Posebni talenti djece s autizmom

Iako se osobe s autizmom teško prilagođavaju socijalnim interakcijama, moguće je da razviju izniman talent u nekim umjetničkim područjima, ali i matematici, stranim jezicima i slično. Djeca s autizmom i posebnim talentima nazivaju se autist-savant, djeca koja su majstori u sitnicama.

Kod djece s poremećajem iz spektra autizma prepoznate su nevjerojatne motorne koordinacije, prepoznavanje koliko je sati bez gledanja na sat, popravljanje tehničke i informatičke opreme bez prethodnog znanja, odlično znanje matematike i slično.

Dovoljno govori da je iz ljudske povijesti poznato da su neki svjetski poznati genijalci imali autizam. Primjer je i Albert Einstein koji je progovorio tek u petoj godini života, za Isaaca Newtona je poznato da je bio na spektru uz Aspergerov sindrom, Hans Christian Andersen, Charles Darwin, Bill Gates, Steve Jobs, Thomas Jefferson i mnogi drugi genijalci kojima danas kao čovječanstvo mnogo dugujemo.

Dodatni poremećaji uz autizam

Autizam kod djece se ponekad javlja uz druge poremećaje i poteškoće. To mogu biti Downov sindrom, epilepsija, Touretteov sindrom, opsesivno kompulzivni poremećaj, hiperaktivnost.. Dodatni poremećaji uz autizam otežavaju pravilnu dijagnozu jer se ponekad teško razlučuju simptomi jednog poremećaja od drugog.

Osim dodatnih poremećaja, postoji i poseban oblik autizma – pervazivni razvojni poremećaj ili atipični autizam. On se pojavljuje kasnije, oko 12. godine te ima simptome kao i kod autizma kod djece, a to su neuobičajeno socijalno ponašanje, manire, navike i drugačiji govor i razumijevanje.

Dijagnoza i tretiranje autizma

Nakon prepoznavanja simptoma, potrebno je obratiti se liječniku za daljnju analizu i postavljanje dijagnoze. Dijagnostički rad za cilj ima određivanje uzroka ako je moguće, stupanj oštećenja te koje su postojeće mogućnosti djeteta. Uz to se analizira i razgraničenje s drugim poteškoćama u razvoju. Za dijagnozu je potreban psihijatar, psiholog i edukacijski rehabilitator.

S obzirom na to da se autizam kod djece može prepoznati već do njegovih 36. mjeseci života, na simptome treba reagirati odmah jer upravo o ranom otkrivanju ovisi njegova daljnja uključenost u zajednicu. Znanstveno je dokazano da pravovremeno reagiranje može olakšati život vašem djetetu.

Mnogo osoba s autizmom krije se pod drugim dijagnozama, a to je rezultat nedovoljnog poznavanja i prepoznavanja tih poremećaja te nepostojanja referalnog dijagnostičkog centra. U Hrvatskoj postoji Savez udruga za autizam Hrvatske, no ne postoji organizirana dijagnostička služba za autizam.

Ako sumnjate da vaše dijete ima autizam možete se obratiti u savjetovalište Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu te, naravno, obiteljskom liječniku.

Različite terapije cijelog života

Autizam traje cijelog života, a u rehabilitaciji se mogu koristiti različite terapije poput psihoterapije, bihevioralne terapije, grupne te razne umjetničke terapije. Ako osoba na spektru ima dobre intelektualne sposobnosti moći će se uspješno rehabilitirati, ako za to ima mogućnost. Autizam se ne liječi medikamentima nego se ciljano radi na prilagođavanju ponašanja i svijeta oko sebe.

Mali je dio djece s autizmom koji doživljavaju dobru prognozu, dok više od polovice djece ostaju ovisne o tuđoj pomoći kroz život. Osobe imaju normalan životni vijek, no socijalno ponašanje obično ostaje neuobičajeno uz rezerviranost prema drugima. Najvažniji aspekt poremećaja na spektru je pravovremeno prepoznavanje i reagiranje na poteškoće.

Komentari