Zlatna šipka koju je građevinski radnik pronašao 1981. na gradilištu u Meksiku dio je ratnog plijena što su ga 1520. nagomilali španjolski konkvistadori Hernana Cortésa, navodi meksički institut u studiji objavljenoj u petak.
Podrijetlo te zlatne šipke slučajno otkrivene pri kopanju temelja za jednu zgradu bilo je četiri godine nerazjašnjeno.
Međutim, rendgenska analiza potvrdila je da je riječ o zlatu koje su španjolski osvajači ukrali Astecima, objavio je Nacionalni antropološki i povijesni institut.
Cortes i njegovi vojnici osvojili su 30. lipnja 1520. otočić koji je danas nestao, a na kojem se nalazila prijestolnica astečkog carstva Tenochtitlán te su sa sobom ponijeli blago vladara Moctezume.
“Riječ je o ključnom djeliću zagonetke povijesnog događaja i poklapa se sa zabilješkom koju je sastavio konkvistador Bernal Díaz del Castillo o tome da su Moctezumino zlato pretopili u šipke”, navodi institut.
Bježeći pred Astecima Španjolci su u konačnici izgubili to zlato na putu sjeverno od astečke prijestolnice.
Zlatna šipka teška gotovo 2 kg pronađena je 13. ožujka 1981., na putu kojim su bježali Cortesovi osvajači.
Španjolci su sklopili savezništvo s drugim autohtonim zajednicama koje su bile neprijateljski nastrojene prema Astecima te su konačno i pobijedili Asteke i zauzeli njihov glavni grad Tenochtitlán 15. kolovoza 1521.
Međutim, blago Moctezume II. nije nikada bilo pronađeno i legenda kaže da je prije smrti prokleo konkvistadore.