ZILIK otvoren uz izložbu ‘Konfrontacija prostora’

Foto: Robert Fajt / CROPIX

Zimska likovna kolonija – ZILIK započela je u ponedjeljak prvim radionicama u karlovačkom Centru za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor”, a večeras je u Gradskom kazalištu Zorin dom otvorena i izložba akvarela akademskog slikara Damira Facana – Grdiše pod nazivom “Konfrontacija prostora”.

Izložba će ostati otvorena do petka koliko traje i ovogodišnji 47. ZILIK.

Govoreći o autoru predsjednica Umjetničkog savjeta ZILIK-a Sonja Švec Španjoj rekla je da Damir Facan-Grdiša ima začudne kompozicije u akvarelu, koje bi mogle biti zanimljive i djeci i zahtjevnoj likovnoj publici te da je umjetnikova poveznica s djecom i njegov 25-godišnji rad na ilustriranju mnogih slikovnica i udžbenika.

Dodatna je zanimljivost i da je Facan-Grdiša kao restaurator radio na zahtjevnom oslikavanju zidova i stropova prilikom renoviranja Zorin doma.



Facan-Grdiša za izložene slike kaže da su nastale u posljednje četiri godine, da su neke već bile izložene ljetos u Samoboru, no tri su danas po prvi put predstavljene publici. Sve su „po motivu uvjetno rečeno vedute i marine, ali u biti kubističke i apstrakne, s negacijom prostora“.

„Netko je rekao da je suvremena umjetnost mrtva ne zato što je nema, nego zato jer je ima previše i ja ne želim sudjelovati u tom zatrpavanju, pa si namjerno otežavam s tom zahtjevnom tehnikom na netipičan način rada. U stvari je taj princip u jajčanim temperama bila tehnika prije nastanka ulja na platnu. Podloga se koristila kao svjetlost. Radim osnovni crtež i onda lazuriranje, sloj na sloj, kao jajčanom temperom“, rekao je Damir Facan-Grdiša.

Pojasnio je također ljubiteljima likovne umjetnosti da konvencionalni akvarel na velikim formatima postaje preblijed, te je on u želji da radi velike formate tragao za načinom da postigne intenzitet pigmenta i to je, kaže, postigao nizanjem slojeva. No tehnika je to uz koju jedna slika nastaje i četiri mjeseca.

I natječaj za nove umjetnike sudionike “velikog ZILIK-a”

Ove se godine po prvi put, uz deset stalnih umjetnika „zilikovaca“, održao natječaj za nove umjetnike sudionike „velikog ZILIK-a“. Odazvalo se trideset umjetnika, a odabrano je šesnaest, zbog prostornih razloga i smještaja i to iz Hrvatske, BiH , Slovenije i Srbije i to oni koji su se dokazali likovnom kvalitetom, a da imaju i pedagoškog iskustva. Oni će zajedno s deset stalnih umjetnika stvarati svoja djela u raznim prostorima Centra.

Švec Španjol također je rekla da će se zahvaljujući natječaju i njihovoj zainteresiranosti, osim uobičajenih i planiranih radionica na „malom ZILIK-u“, održati i novi sadržaji s djecom. Snježana Posavec Vuić i Danijela Pićuljan održat će keramičarske radionice, Andreja Cihlar radionicu u zlatarskim tehnikama, te o iskorištavanju odbačenih predmeta u umjetničkom izražavanju, Iva Sabolić spojit će muziku i slikarstvo, te će Mićo Joskić iz Crne Gore dnevni boravak u zgradi Centra napraviti jedan mural.

ZILIK je jedna od najdugovječnijih likovnih kolonija u Hrvatskoj razlikuje se od klasičnih kolonija jer je nastala iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi te predstavlja jedinstven spoj umjetnosti i humanosti kroz rad akademskih umjetnika koji provode tjedan dana s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Na otvorenju je Maja Vučinić Knežević rekla da činjenica da ova manifestacija živi 47. godina dokazuje postojanost, kvalitetu i važnost, te je poželjela da se nastavi koliko god to duže bude moguće, jer djeca uče od umjetnika i oni od djece, te ZILIK unosi veselje u Centar.

Od osnutka ZILIK-a 1974. godine kroz koloniju su prošle na stotine umjetnika, pa i najeminentniji domaći umjetnici i umjetnice XX. Stoljeća, Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj, Vasilije Josip Jordan, Josip Diminić, Kosta Angeli Radovani, Šime Vulas, Predrag Goll, Ljubomir Stahov, Ivica Antolčić, Nives Kavurić-Kurtović, Marija Braut, Jadranka Fatur, Ljerka Njerš, Branka Uzur, Alma Orlić, Dubravka Babić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković Croata, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić kao i mnogi drugi koji su svojim prisustvom i stvaralaštvom doprinijeli radu Doma za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu, danas Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor.

Komentari