Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski kipar Vitold Košir (akademski je glazbenik i gorljivi sokolar) autor je iznimnog skulptorskog opusa, izlagao je na mnogim zapaženim samostalnim izložbama u domovini i svijetu.
Kreator je također i sakralnog opusa.
Gospodine Košir, autor ste kompleksnog kiparskog opusa, također ste izradili i niz skulptura sa sakralnom tematikom, ostvarujete sakralne teme na specifičan način, kao na primjer izložba ‘Glagoljska misa’.
– Leoš Janaček komponirao je toliko moćno, toliko inztenzivno djelo da sam imao potrebu izraditi cijelu crkvu u kojoj bi se to djelo smjestilo. Snaga te glazbe navela me da upotrijebim željezo i izradim niz brutalnih skulptura koje su u galeriji stvarale elemente crkve – oltar, rozetu, stupove. Fotografija uz tekst snimljena je u Galeriji umjetnina u Splitu. Glagoljaški brevijar dio je tog postava, a ogromni komadi željeza zaliveni u beton imaju daleku asocijaciju na glagoljsko pismo.
Posebice se ističe Vaš spomenik biskupu Martinu Borkoviću.
– Arhitekt Darko Stresec nosioc je idejnog rješenja spomenika. Bili smo fascinirani dječakom koji je rođen krajem 16. stoljeća u Domagoviću kraj Jastrebarskog tokom života stigao biti i general pavlinskog reda i zagrebački biskup i banski namjesnik. Brončani spomenik postavljen je na trgu u njegovom rodnom mjestu. Odlučili smo se za lik koji pršti energijom i odlučnošću. Proces lijevanja u broncu beskrajno je uzbudljiv. Miris rastaljenog bakra, olova i kositra i zvuk vatre iz velike peći strahovito su impresivni. Ideja da se na vatri rastali metal, ulije u kalup i stvori novi oblik – oruđe, nakit, oružje ili skulpturu – predstavlja sam osvit ljudske civilizacije.
Osorska trilogija?
– Berislav Šipuš i Boris Papandopulo za glazbeni festival Osorske večeri na poticaj Danijela Marušića komponirali su i kao dirigenti Simfonijskog orkestra Hrvatske radio-televizije – čiji sam kao violist član – praizveli djela nastala na napjeve otoka Cresa. Sve tri praizvedbe HRT je snimio i kada je odlučeno da se objedine i izdaju u formi DVD-a dobio sam poticaj da napravim skulpture s motivima tih napjeva. Dao sam sve od sebe da se osjeti snaga i drevnost otočke glazbe i suvremen pristup kompozitora. Fotografije Osorskog requiema, Osorskog plača i Osorskog misterija nalaze se na coveru tog vrlo raskošnog izdanja.
Spomenimo i Partituru posvećenu Marinu Držiću i njegovom sviranju orgulja u crkvi.
– Izložba u Dubrovačkoj palači Sponza bila je posvećena onim djelima Marina Držića koja su tokom vremena nestala. Vratili smo u skulptoralni život urotnička pisma poslana Cosimu Mediciju, tekstove nestale komedije Pomet, osmrtnicu iz Venecije u kojoj je preminuo, a kako je radio kao orguljaš u dubrovačkoj katedrali izvjesno je i da je po tadašnjem običaju i komponirao djela koja je sam i izvodio. Tako je nastala velika partitura koja u grafizmima koristi neume, tadašnji oblik notnog zapisa.
