Međimurska županija u ponedjeljak je obilježila značajan datum svoje povijesti, 9. siječnja 1919. kada je na velikoj skupštini međimurskih Hrvata u Čakovcu jednoglasno donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.
Program obilježavanja počeo je prijepodne polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u znak sjećanja na sudionike skupštine, dok je u Zgradi Scheier u Čakovcu u poslijepodnevnim satima održana svečana akademija kojoj je, kao izaslanik predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića, nazočio i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.
Istaknuo je da ne treba trošiti previše riječi oko značaja 9. siječnja 1919., kao niti o odlukama koje su donijete u našoj bližoj povijesti kad je Međimurje dobilo županiju.
Identifikacija tih davnih godina i pripojenje matici hrvatskoj, ali isto tako ’90-ih, ratnih godina kad smo izvojevali samostalnost i definiranje Međimurja kao malog regionalnog, autentičnog dijela Republike Hrvatske, doprinos je onih vizionara koji su takve odluke donosili i koji su se usudili u takvu inicijativu ući, rekao je Horvat.
Međimurski župan Matija Posavec naglasio je da je riječ o jednom od najznačajnijih datuma u međimurskoj povijesti.
Voljom, odlučnošću i njegovanjem običaja, tradicije i pisma, međimurski narod pokazao je i odlučio da je Međimurje sastavni dio Hrvatske, a ne Mađarske pod čijom je vlašću bilo od 1861. godine, naglasio je Posavec.
Rezoluciji o odcjepljenju prethodilo je vojno oslobađanje Međimurja u akcijama kroz studeni i prosinac 1918. godine, a predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske Ivan Pranjić kazao je da je osim tih akcija i Rezolucije važno i to što je u Međimurju u svega dva mjeseca organizirano sudstvo, uprava i školstvo.
Uime hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića svečanoj je akademiji nazočila njegova savjetnica Melita Mulić, dok je izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića bio preloški gradonačelnik Ljubomir Kolarek.
