Moderna galerija u Zagrebu predstavila je u petak ‘Slučajnu čuvaonicu’, postpotresni i pandemijski postav zbirke te Galerije koji će se moći razgledati dok ne počne sanacija zgrade, oštećene u potresu 22. ožujka.
Kustosi tog muzeja u protekla dva tjedna kontinuiranog rada sastavili su postav s više od 800 umjetnina, koje su spremne za razgled na drugom katu, od njih 10 tisuća koliko ih Moderna galerija ima u čuvaonicama.
U nedavnom potresu Moderna galerija, koja se nalazi u središtu grada, u Ulici Andrije Hebranga, doživjela je manja oštećenja, zbog čega je trebalo izmjestiti niz djela iz nekoliko čuvaonica na drugi kat zgrade, pa su izložbene galerije postale najvećom muzejskom čuvaonicom.
“Kako smo ostali smrznuti u toj situaciji, odlučio sam da iskoristimo tu nepogodu na kreativan način, da napravimo ono što možemo i što nam je dužnost, da čuvamo umjetnine na najbolji mogući način, ali i da ih predstavljamo javnosti”, rekao je ravnatelj Moderne galerije Branko Franceschi na konferenciji za novinare.
Nepogoda ne diskriminira
Dodao je da elementarna nepogoda ne diskriminira, podjednako pogađa remek-djela i ona koja su godinama bila u mraku čuvaonica, pa su umjetnine u ovom postavu tako i izložene – umjesto uobičajene prakse kada se biraju ‘najreprezentativnija’ djela muzejskog fundusa.
“Umjetnine su izložene jedne pored drugih u tihom dijalogu, bez legendi, onako kako inače stoje u depou. Ne ulazeći u bilo kakvu vrstu interpretacije, kroz labav kronološki pregled, ostavili smo publici da sama izvuče pouke o razvoju estetskih fenomena i vizualnih umjetnosti od sredine 18. stoljeća do danas”, istaknuo je.
Još se čeka sanacija
Ravnatelj Moderne galerije rekao je i kako se još ne zna kada će krenuti sanacija zgrade, elaborat obnove očekuju idući tjedan, a zalaže se da se kulturne institucije koje su imale malu štetu, obnove prve, kako bi se što prije vratio kulturni život.
Najavio je da će jedna prostorija u postavu ostati prazna i tamo će se izložiti oštećene umjetnine čija će se restauracija raditi kao performativna aktivnost u okviru samog muzeja.
Kustosi koji su sudjelovali u projektu su – Lada Bošnjak Velagić, Tatijana Gareljić, Klaudio Štefančić, Ivana Rončević Elezović, Dajana Vlaisavljević.
