Monografija ‘Vječne vode: život & ljepota. Hrvatski udio u europskoj baštini’, predstvaljena u ponedjeljak navečer u atriju Galerije ‘Klovićevi dvori’, budi optimizam i za obnovu Zagreba jer svjedoči da za to imamo vrsne stručnjake, smatra ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Monografja i istoimena online izložba, koji su predstavljeni pred zagrebačkom publikom, projekt je koji je nastao tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije (EU) i predstavljaju hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu u njezinoj raznolikosti, vrednujući je u okviru europskoga i svjetskoga konteksta.
Monografija namijenjena prvenstveno inozemnoj publici
Ministrica kulture podsjetila je da su okolnosti izazvane pademijom COVID-19 utjecale na to da je cijeli projekt počeo ‘teći’ na drukčiji način.
Unatoč tomu, bio je to projekt kojemu smo se svi iznimno veselili i bez obzira na to što smo ga, kako to biva u Hrvatskoj, radili u nekim specifičnim uvjetima, utrkujući se sami sa sobom, vidljivo je i iz mnografije i videoizložbe da je riječ o projektu koji je nabijen različitim emocijama.
U prvom redu, istaknula je Obuljen Koržinek, to je velika ljubav prema baštini, poštovanje prema onima koji su je stvarali i onima koji su je uspjeli sačuvati, te nevjerojatna raznolikost.
“Bili smo sigurno da tkogod uzme knjigu u ruke i zaustavi se ispred ekrana na kojemu je videoizložba koja je trebala putovati i posjetiti različita mjesta, da će doživjeti ushit i shvatiti što znači cijeniti i voljeti svoju kulturnu baštinu”, rekla je ministrica.
Jedna od urednika monografije, povjesničar umjetnosti Joško Belamarić posvjedočio je kako je cijeli projekt doživio velike promjene u odnosu na ono vrijeme od prije nekoliko mjeseci kada smo, kako je rekao, “imali velike planove i razmišljali o našim potencijalima”.
S Belamarićem je suglasna i ministrica koja je te promjene kontekstualizirala i na situaciju u kojoj se, nakon razornog potresa, našao Zagrebu i kada, ustvrdila je, tražimo načine kako početi njegovu skupu i sveobuhvatnu višegodišnju obnovu.
Međutim, i ove fotografije i ova knjiga nekako nam daju optimizam da imamo stručnjake koji to znaju, ljude koji cijene svoju baštinu i da ćemo i tu obnovu ostvariti kao i mnoge do sada, ocijenila je Obuljen Koržinek.
S tim u vezi, ministrica je izrazila i zadovoljstvo što se projekt predstavlja pred okupljenima u kojima su mnogi koji su utkali svoje život i još se svakodnevno posvećuju čuvanju i obnovi hrvatske kulturne baštine iako su fotografije i knjiga bili zamišljeni kao oni koji će strancima prikazati i približiti našu kulturnu baštinu.
Projekt će nastaviti svoj ‘život’
Ministrica vjeruje da će, kada prođe sadašnja situacija, projekt nastaviti svoj ‘život’ iako ne u kontekstu hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU-a, te da će svima koji se s njim susretnu ostati u trajnoj uspomeni.
Hrvatski restauratorski zavod (HRZ) nakladnik je monografije, a njegova ravnateljica Tajana Pleše i jedna od urednika monografije, zahvalila je za kvalitetnu suradnju ostalim urednicima monografije – Nevenu Budaku, Maji Kocijan, Jošku Belamariću, Neveni Tudor Perković i Davoru Trupkoviću.
Istaknula je kako je projekt nastao iz potrebe stvaranja svojevrsnog imaginarija kojim bi se kroz vrijeme dao prikaz kulturne baštine u svojoj njezinoj punini, raznolikosti i jedinstvenosti.
Hrvatske regije omeđene rijekama i morem misao su vodilja ovoga prikaza baštine jer je, istaknuto je u uvodu monografije, Hrvatska bitno određena svojim vodotokovima i vodenim površinama, a nakon Norveške i Islanda, vodom je najbogatija europska država.
“Na tim vječnim vodama smjenjivale su se kulture i civilizacije koje su ostavile tragove materijalne i nematerijalne baštine, prepoznate i kao važan udio u ukupnom europskom nasljeđu”, stoji u uvodu monografije.
Monografija donosi pregled ravničarskih krajeva uz Dunav, Savu i Dravu, preko šuma i pašnjaka planinske Hrvatske i krša Dalmacije, do crvene istarske zemlje, plodnih priobalnih polja i tisuća otoka na kojima su se miješali razni utjecaji da bi, kako je istaknuto, stvorili nove, izvorne vrijednosti utkane u hrvatski identitet i povezujući ga s ostalim europskim identitetima.
