Predstavljena monografija ‘Arhitektica Hildegard Auf-Franić’

Monografija “Arhitektica Hildegard Auf-Franić” specifično je monografsko djelo naglašeno biografskoga karaktera jer je u njezinoj pripremi izravno sudjelovala i Auf-Franić, rekla je u srijedu navečer na predstavljanju monografije u DAZ-u urednica knjige arhitektica Vera Grimmer.

Prostorije Društva arhitekata Zagreba (DAZ) bile su ispunjene arhitektima i štovateljima ugledne arhitektice i profesorice emerite Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Hildegard Auf-Franić. To je potvrda jedne od bitnih karakteristika njezine osobnosti i njezina rada – a to je da je “Hilda, kako je svi rado zovemo, uvijek točka okupljanja”, rekao je recenzent profesor na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije splitskoga Sveučilišta Darovan Tušek.

Arhitektonski i znanstveni rad u stalnoj ravnoteži

U devet poglavlja monografije predstavljeni su svi aspekti opusa Hildegard Auf-Franić – od ranih radova, bavljenja urbanim ambijentima, pedagoškog rada, realiziranih i nerealiziranih arhitektonskih radova. Sve aspekte rada Auf-Franić karakterizira stalna i postojana ravnoteža između arhitektonskoga i znanstvenog rada, između racionalnosti i intuicije.

Tijekom cijelog razdoblja arhitektonskoga i pedagoškog rada Auf-Franić ostala je vjerna načelima racionalnoga moderniteta koji su joj prenijeli njezini profesori protagonisti hrvatske moderne arhitekti Vladimir Turina i Božidar Rašica.



Arhitektonski i pedagoški rad profesorice Auf-Franić prožeti su njezinom empatičkom komunikativnošću te se na nju s pravom odnosi poznati citat arhitekta Drage Iblera da su “Život i arhitektura jedno”, zaključila je Grimmer.

Angažiranost bez nametanja

Profesorica na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu i nekadašnja studentica na tome fakultetu Karin Šerman s okupljenima je podijelila svoja iskustva učenice profesorice Auf-Franić. Podsjetila je kako su prva godina studija i ulaz u kapitalne predmete za sve studente bili “sve samo ne čarobno iskustvo”. Istaknula je da su svi studenti, pa tako i ona, imali veliku sreću što im je te predmete predavala upravo Auf-Franić na sebi svojstven način – principijelno i oštro, odmjereno i ozbiljno, otvoreno, upečatljivo i afirmativno.

Generacije studenata pamte argumentirane kritike profesorice Auf-Franić, a njezina poznata angažiranost bez nametanja najbolji je model i uzor pedagoškog rada, istaknula je.

Recenzent Tušek rekao je kako je ova monografija posebna jer o radu ahitektice ne pišu samo drugi ljudi već su u njoj i “svježe stranice iz pera same arhitektice”. Naglasio je kako Auf-Franić pripadaju velike zasluge što se u Splitu otvorila mogućnost drugoga studija arhitekture u Hrvatskoj, dodavši kako je njemu i nekolicini kolegica i kolega Auf-Franić “dala binaco povjerenje da će to uspijeti i ostvariti što je doista rijetka osobina”.

Monografija kao zahvala, poticaj DAZ-u i Udruženju hrvatskih arhitekata

Na pitanje – zašto knjiga, Auf-Franić je dala tri odgovora – prvi razlog je da može zahvaliti svima s kojima je radila, družila se i razmišljala o arhitekturi, urbanizmu i životu.

Drugi razlog – zašto predstavljanje baš u DAZ-u, argumentirala je svojom željom da se arhitekti ponovno okupe u svojim prostorijama sada kada se “čini da je struka ponovno relevantna i da je učinila što je mogla da se sruši zagrebački GUP”.

Treći je razlog pak potpora strukovnom udruženju da i dalje nagrađuje arhitekte, dizajnera i sve one koje se trude promicati rad strukovne udruge. Pritom nisu važne samo nagrade, već i nominacije kojima se potvrđuje i društvena relevantnost rada arhitekata.

Posebnim poglavljem u monografiji obuhvaćeni su različiti aspekti autoričine osobnosti, od formativnih ambijenata, fakultetske karijere, društvenog i strukovnog angažmana, do crtica iz života i fotografija iz privatnih albuma. Posljednja poglavlja donose pak fragmente intervjua s Hrvatskog radija, portala Vizkultura, časopisa Čovjek i prostor te fakultetskoga Godišnjaka, kao i pregledni katalog svih radova.

Tekstove u monografiji potpisuju Vera Grimmer, Karin Šerman, Snješka Knežević, Mia Roth-Čerina, Sonja Jurković i Hildegard Auf-Franić, uredile su je Vera Grimmer i Mia Roth-Čerina, oblikovala Borjana Katić, izvršna urednica je Mateja Markešić, a izdavači Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i UPI2M.

Knjiga je izdana uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva kulture, Hrvatske komore arhitekata, Zaklade HAZU, Grada Zagreba, Fakulteta za građevinu, arhitekturu i geodeziju u Splitu, te Sveučilišta u Rijeci.

Komentari