Crkva sv. Franje na Kaptolu, spomenik kulture i jedna od zagrebačkih crkava koja je u nedavnom potresu pretrpjela teška oštećenja, okružena je skelama, a njezina će obnova, prema prvim procjenama, biti dugotrajna i zahtjevna.
Nakon što su vatrogasci i statičari pregledali crkvu i samostan, i na jedna i na druga vrata postavljene su crvene naljepnice koje označavaju njihovu neuporabljivost i zabranu ulaska u njih.
Budući da je statički nesigurna, u crkvu i izvan nje nedavno su postavljene skele kako bi se spriječilo njezino daljnje urušavanje, izvijestili su iz samostana.
U crkvi oštećeni stupovi, svodovi, reljef i toranj; iz franjevačkog samostana svećenici ponijeli samo najnužnije.
Franjevačka crkva i samostan na Kaptolu 9, u neposrednoj blizini katedrale, teško su oštećeni u potresu 22. ožujka, baš kao hrvatska prvostolnica i Bazilika Srca Isusova u Palmotićevoj ulici.
Teška oštećenja i pukotine vidljivi su izvana i iznutra: u crkvi su oštećeni stupovi i svodovi, iznad ulaza je odlomljen dio reljefa koji prikazuje rane sv. Franje, a crkveni toranj ima napukline i upitna je njegova statička sigurnost.
Velik dodatni problem jesti taj što je, osim crkve sv. Franje, potres razorio i franjevački samostan uz crkvu. Nitko od braće franjevaca u samostanu na Kaptolu nije stradao, no svi svećenici i svećenički juniori, njih 50-ak, morali su se odmah preseliti u druge crkve i samostane u Zagrebu, Samoboru, Varaždinu i Požegi. Iz svojeg su samostana ponijeli samo najnužnije stvari i odvezli ih kombijem do drugih odredišta.
Franjevačkim svećenicima u preseljenju je pomogla Hrvatska vojska jer su se morali pobrinuti i za sve vrijedne sakralne predmete, slike, knjige i namještaj iz crkve i samostana, koji su ostali sačuvani.
Fra Ilija Vrdoljak: Čvrsto se nadamo danu povratka u crkvu i samostan sv. Franje
Provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak izrazio je žaljenje što, dok ostale zagrebačke crkve vjernicima otvaraju svoja vrata, to još dugo neće biti moguće u crkvi sv. Franje, poznatoj i kao jednoj od najvećih ispovjedaonica u Zagrebu.
“Svima nam je žao što nas je ovaj potres rastavio na jedno vrijeme. U skorije vrijeme nećemo moći zbog oštećenja u potresu imati vjerska slavlja i susrete u crkvi i samostanu sv. Franje, ali ćemo i dalje ostati povezani u molitvi i ljubavi”, rekao je fra Vrdoljak i dodao kako i dalje prikazuju mise za vjernike i mole za njihove nakane, te se i sami preporučuju u molitve u trenutku u kojem su i sami potrebni te ljubavi.
“Čvrsto se nadamo danu našega povratka u crkvu i samostan sv. Franje i našim susretima. Iskreno suosjećamo sa svima koji su stradali jer su i mnogi posjetitelji naše crkve i samostana stradali u potresu i žao nam je svakog od njih i svakoga građanina Zagreba”, istaknuo je.
Rekao je i kako će obnova franjevačke crkve i samostana biti dugotrajna i zahtjevna.
Prave razmjere štete tek treba utvrditi
“U ovom trenutku sagledavamo štetu, čistimo i gledamo što se može sačuvati i učiniti. Skele su već u crkvi i ispred crkve, uskoro će biti i na zvoniku”, rekao je provincijalni ministar. Izvijestio je kako su pronašli arhitekte koji će voditi obnovu i da su skelari postavili skelu kako bi mogli početi istražni radovi kojima će se utvrditi pravi razmjeri štete, opasnosti i ono što se mora obnavljati, renovirati, srušiti ili graditi.
“Riječ je o dužem vremenskom razdoblju, pogotovo ako govorimo o crkvi, jer je ona daleko složenija za obnovu nego samostan. Samostan je standardni prostor, no u crkvi se traže zahvati restauratora i cijele ekipe stručnjaka i teško je da će se kroz godinu dana ijedan objekt moći koristiti”, dodao je.
Pomoć u obnovi crkve i samostana zatražili su preko žiroračuna za posebne namjene – obnova crkve i samostana nakon potresa – u Zagrebačkoj banci: FRANJEVAČKI SAMOSTAN, KAPTOL 9, ZAGREB, IBAN: HR2723600001502750171, SWIFT: ZABAHR2X, na koji za tu svrhu primaju pomoć od prijatelja i dobročinitelja iz Hrvatske i inozemstva.
“Otvorili smo račun za pomoć u obnovi crkve i samostana i ona će, gledajući financijski, biti u vrlo visokim brojkama. Stručne službe trebaju napraviti procjene i troškovnike, koliko će to stajati, a onda ćemo milošću Božjom krenuti u obnovu”, rekao je fra Ilija Vroljak.
Podsjetio je kako su se u Izraelu u obnovu hrama uključili mnogi majstori i kako je to dugo trajalo, ali je na kraju bilo veliko slavlje.
“Preporučujem se u molitve da s dobrim majstorima svih struka obnovimo samostan i crkvu, da to dugo ne traje te da na kraju bude veliko slavlje”, rekao je.
Dok traje obnova, franjevci s Kaptola mise će slaviti u crkvi Uzvišenja Sv. Križa u Sigetu nedjeljom u 12 i 17 sati. Onamo su privremeno sklonili i staru samostansku knjižnicu, misno ruho, oltare i klupe iz crkve sv. Franje te namještaj iz samostana koji nije teže oštećen.
Crkvu sv. Franje i franjevački samostan, koji je jedan od najstarijih u Hrvatskoj, u utorak je posjetio i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, a s posljedicama potresa i planovima obnove pobliže su ga izvijestili provincijalni ministar i gvardijan samostana sv. Franje Asiškog na Kaptolu fra Zdravko Lazić.
U Zagrebu je boravio i sam sv. Franjo Asiški, unutar samostana ima svoju kapelicu
Samostan sv. Franje na Kaptolu središnji je samostan Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, franjevačka braća u taj su samostan došla još za života sv. Franje u 13. stoljeću, a prema jednoj predaji, u Zagrebu je boravio i sam sv. Franjo, osnivač Reda manje braće. Prema toj predaji, sv. Franjo je za boravka u Zagrebu stanovao kod udovice Katarine Galović, a na mjestu njezine kuće danas je kapela posvećena njemu unutar franjevačkog samostana na Kaptolu. Naime, ta je Zagrepčanka franjevcima darovala svoj posjed na kojemu su oni poslije izgradili samostan i crkvu.
Djelujući u Zagrebu duže od sedam stoljeća, kaptolski su franjevci dali gradu neizbrisiv duhovni, kulturni i povijesni pečat. U samostanu su franjevci razvijali obrazovni sustav, tako da je 1670. teološka škola prihvatila program fakultetske nastave kao prva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Osim školstvom, braća u samostanu bavila su se i medicinom, njegovala bolesnu i nemoćnu braću, tako da su vrlo rano uvedene službe ranarnika i ljekarnika.
Kaptolski samostan mjesto je evangelizacije i razvijenoga pastoralnog rada, on je i odgojna kuća Provincije u kojoj je smješteno sjemenište i bogoslovija te središnja upravna kuća Provincije. Tu je i uredništvo časopisa “Brat Franjo”; istoimene izdavačke kuće.
Svakako treba spomenuti i veliki doprinos kaptolskih franjevaca tijekom Drugoga vatikanskog sabora, koji su, poneseni duhom obnove, počeli izdavati “Glas koncila”. U samostanu sv. Franje rođena je tzv. zagrebačka Biblija, koju su, zajedno s Jurom Kaštelanom i hrvatskim književnicima, 1968. godine preveli fra Bonaventura Duda i fra Jerko Fućak. Zagrebačka Biblija pojavljuje se kao četvrti cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik, a prvi tiskan u Hrvatskoj, i to u Zagrebu.
Fra Bonaventura Duda je i dobitnik Nagrade Grada Zagreba za životno djelo.
Vitraji Ive Dulčića koji prikazuju Pjesmu stvorova ostali su sačuvani
Kompleks franjevačkog samostana s crkvom sv. Franje Asiškoga na Kaptolu 9 u Zagrebu zaštićeno je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH, Listu zaštićenih kulturnih dobara, a ujedno je na području kulturnog dobra – Povijesne urbane cjeline grada Zagreba.
Braća franjevci i prije su u požarima i potresima doživjeli teška oštećenja na samostanu. Veliki potres koji je bio 9. studenoga 1880. također je teško oštetio crkvu i samostan sv. Franje. Crkva je tada rekonstruirana u neogotičkom stilu prema nacrtima graditelja i konzervatora Hermanna Bolléa, poznatog zagovornika čistog stila i europskog stručnjaka za regotizaciju povijesnih građevina. Obnova je trajala do 1902.
U crkvi je najstarija špilja Gospe Lurdske iz 1900. godine. Oltarna slika je djelo Celestina Medovića. Vitraji su djelo Ive Dulčića iz 1960. godine i prikazuju Pjesmu stvorova sv. Franje, a neki ih svrstavaju među 12 najljepših u svijetu.
