Otvorena je izložba fotografija pod nazivom ‘Fides et Honor’ u srijedu, 12. svibnja, u 12 sati u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Fotograf Dražen Zetić objektivom je i okom zaljubljenika u Boku kotorsku vizualno bilježio fragmente bogate povijesti, kulturne i prirodne baštine jugoistočnog prostora Jadranskog mora na kojem stoljećima žive bokeljski Hrvati koji su danas hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori, piše Zajednica Hrvata iz Boke kotorske.
“Kroz motive na fotografijama, nastalima od 2015. do 2020., iščitavamo bogatu povijest svakodnevice, život između mora i planina, u okviru ribarstva, vinogradarstva i pomorstva (mornarice), ali i prisutnost vojne obrane kao neizostavnog dijela prošlog i suvremenog iskustva i identiteta ovog kraja”. Bokeljska mornarica najistaknutiji je označitelj identiteta Bokelja u domicilnom prostoru, ali i Bokelja u iseljeništvu.
“Kroz portrete časnika, dijelove svečanoga ruha, oružje i zastave koji nam kazuju o ustrojstvu i hijerarhizaciji, upoznajemo bogatu kulturu Boke kotorske i svakodnevicu tamošnjih Hrvata”.
Uočava se povezanost s mornaricom i morem, razvijenost obrtništva, osobito umješnost u obradi zlata i srebra tehnikama filigrana i iskucavanja te prisustvo obrtničkih umijeća poput kožarstva i suknarstva, kao i trgovinska komunikacija od mediteranskih zemalja do orijenta.
Fotografije prikazuju i heraldiku s temeljnim motivom Bokeljske mornarice ‘Fides et honor!’ (Vjera i čast!), umijeće tradicijskog obrtništva kroz ukrase na trofejnom oružju, stijeg Bratovštine Bokeljske mornarice te mediteranske motive prirodnoga okoliša u kojemu je nastajala kultura i tradicija.
Predmeti su detaljno prikazani – njihova tekstura, odsjaji, kolorit, sjena i reljefnost, ono što ne promiče autorovu fotografskom oku. Svaki je motiv na fotografijama dobio svojevrsnu monumentalnost.
Na izložbi će biti izložen i dio građe iz Arhiva HAZU vezan uz povijest i baštinu Boke kotorske, među njima i isprava o posveti kotorske katedrale sv. Tripuna iz 1166. koja svjedoči o pripadnosti Kotora i okolnog područja latinskom kršćanstvu, a sadrži i podatke o počecima albanske državnosti.
Bit će izloženi i Statut bratovštine svetog Spasitelja u Kotoru iz 16. stoljeća, rukopis Pjesme bogoljubne razne iz 1640. napisan u Budvi hrvatskim jezikom, prijepis djela Podaci o civilnoj i vjerskoj povijesti grada Kotora u Dalmaciji Kornelija Flaminija iz 1759., prijepis Kotorske kronike 624.-1719. iz 19. stoljeća, Kotorska knjiga raznovrsnog sadržaja iz 1759. te prijepisi kotorskih povelja, pisama, popisa rektora i ostalih dokumenata od 15. do 18. stoljeća.
“Ovu izložbu možemo promatrati kao sadržajno relevantnu i zanimljivu etnolozima i kulturnim antropolozima, povjesničarima i povjesničarima umjetnosti s ciljem upoznavanja hrvatske javnosti s Bokom kotorskom”.
