Napustio nas je jedan od najznačajnijih intelektualaca našeg vremena

Prije nepunih tjedan dana 12. siječnja 2020. godine u 75. godini preminuo je Sir Roger Scruton, britanski, a jedno vrijeme i američki filozof i pisac. Scruton je autor preko 50 knjiga u kojima je obrađivao široko područje od politike i totalitarističkih ideologija, preko umjetnosti i estetike, odnosa ljudi i životinja, pa sve to seksualnih pitanja i seksualne etike.

No u posljednjim godinama sve češće je bio obilježen u javnosti kao kontroverzan, od čega on sam nije bježao. Svjestan svijeta koji se u prvoj polovini 21. stoljeća počeo gubiti do tada stabilno tlo pod nogama, shvaćao je kako do jučer logične i opće prihvaćene ideje postaju sve više kontroverzne. 2016. godine dobio je prijeko zasluženo priznanje i titulu Viteza za svoj doprinos filozofiji.

Sir Roger Scruton je bio konzervativac i u političkom i u društvenom smislu, koji je redefinirao sam konzervativizam i nesumnjivo je osoba koja je odgovorna za stvaranje nove mlade generacije konzervativnih intelektualaca u vremenu tzv. progresivizma koji se pretvorio u tiraniju intelektualno potkapacitiranih masa, kako ih je sam Scruton nazivao.


Bez ljepote nema niti smisla života

No njegov najveći doprinos u umjetnosti i arhitekturi je podizanje svijesti o važnosti estetike. Tu je Scruton uspješno argumentirao kako estetika nije isključivo u oku promatrača, već kako ona ima svoje univerzalne zakone. Time je poništio postmodernističku ideju koja drži estetiku isključivo društvenim konstruktom. Upozoravao je na postmodernizam kao umjetnički pravac, koji je stvorio kult umjetničke ružnoće i besmislenosti, jednako kao što se je to dogodilo i u arhitekturi.

Povezivao je taj utjecaj postmodernizma s ponašanjem ljudi, odnosno društva koje je izgubilo svoje manire i postalo egocentrično. Scruton je smatrao kako gubimo ljepotu, te kako ćemo s ljepotom izgubiti i smisao života u cijelosti. Kroz svoj rad ponudio je perspektivu ne samo u umjetnosti, već u širim društveno-političkim pitanjima. Istraživao je, pisao i govorio o Aristotelu, Kantu, Hegelu i mnogim drugim misliocima prije njega, nastavljao je postavljati pitanja koja su i njegov prethodnici postavljali.

Lov na vještice

Njegov rad mu je donio i mnoge probleme koji su ga pratili do samog kraja njegovog života. Znao ja kako ono što govori opasno u današnjem vremenu i kako ga se vrlo lako može dovesti na stup srama od strane onih istih intelektualno potkapacitiranih masa. No no to ga nije pokolebalo. Bez zadrške je govorio o problemima kapitalizma i sukoba istog sa socijalističkim, odnosno marksističkim idejama koja su se ponovo počela buditi nakon post hladnoratovske hibernacije.

Scruton je prepoznao i jasno predstavio samu materiju pitanja društvene polarizacije razvijenog svijeta i definirao te dvije društvene skupine. Oni koji žele stvoriti potpuno novu društvenu strukturu odbacujući dosadašnju društvenu konstrukciju u svim elementima, smatrajući apsolutno sve društvenim konstruktom. Oni koji žele nastaviti izgradnju modernog društva utemeljenog na tradiciji, identitetu i kulturnim vrijednostima. Ta polarizacija se danas ogleda u cijelo društvenom i političkom sistemu i Scruton je kroz svoj intelektualni rad pokušao dati odgovore na pitanja današnjice.

Nije se libio progovarati o tome kako upravo kroz očuvanje civilizacijskog nasljeđa jedino možemo nastaviti graditi smislenu budućnost koja će biti prvenstveno temeljena na slobodi, a da bi čovjek bio slobodan mora znati tko je i odakle dolazi. Bio je kritičar ljevičarskih političkih i socioloških agendi, za koje je govorio kako se temelje na intelektualnoj površnosti i izostanku propitivanja i dijaloga. Takve i slične kritike su ga je stavila na udar ljevičarskog aktivističkog i političkog establišmenta, zbog kojega je bio podvrgnut javnom lovu na vještice, gdje se na sve moguće načine pokušalo diskreditirati njegov intelektualni rad, a često su se ti pokušaji pretvarali i u otvoreno ponižavanje njegovog ugleda i imena.

Zahvalnost

Napadi nisu posustajali ni u posljednjim godinama njegovog život, štoviše postali su još žešći. No i na samom kraju pokazao je svoju veličinu. U jednom od svojih posljednjih članaka za britanski Spectator, sada već teško bolestan od raka koji ga je izjedao, osvrnuo se na svoju posljednju 2019. godinu i na samom kraju napisao: ‘Približavajući se smrti čovjek shvati značenje života, a njegovo značenje je zahvalnost’.

Komentari