Izložba “Nevidljive granice”, nastala u suradnji Građanskoga muzejskog vijeća i Pomorskoga i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, bit će otvorena 15. siječnja u tom muzeju, a predstavit će rezultate rada članova pet udruga u modelu sudioničkog upravljanja u kulturi, najavljeno je u utorak.
Ravnateljica Pomorskoga i povijesnog muzeja Nikolina Radić Štivić istaknula je na konferenciji za novinare da je izložba dio šireg projekta Muzeja budućnosti u kojem je utemeljeno Građansko muzejsko vijeće kao način sudjelovanja građana u radu muzeja.
“Muzeji danas više ne mogu biti samo mjesta čuvanja baštine, nego i aktivni članovi društva, moraju propitivati teme oko nas i odgovorno djelovati radi poboljšanja društva”, rekla je.
Ova izložba nema kustosa ili jednog ili dvoje autora, nego su autori članovi udruga, sudionica u projektu Muzeju budućnosti, rekla je Radić Štivić i dodala da je izložba dio pretprograma Rijeka 2020 – EPK i najava središnje izložbe Pomorskoga i povijesnog muzeja u godini EPK “Granice – između reda i kaosa”, koja se otvara u svibnju.
Viša kustosica muzeja Vana Gović je rekla da je Građansko muzejsko vijeće u proteklih godinu dana organiziralo desetak edukacija i radionica za članove udruga, da se utvrđuju programi njegova rada nakon službenog razdoblja u kojem su projekti financirani novcem iz EU te da se surađuje na definiranju programa u kulturi.
Pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije kao osnivača Pomorskoga i povijesnog muzeja Sonja Šišić istaknula je vrijednost rada tog vijeća, dodajući kako vjeruje da će se i ubuduće u nekom obliku nastaviti aktivnosti.
Na izložbi udruge partneri projekta, ekološka udruga Žmergo, Kreativni kolektiv Kombinat, Centar za poticanje darovitosti, Udruga slijepih Primorsko-goranske županije i Matica umirovljenika Rijeke, problematiziraju svoje djelovanje i preokupacije svojih članova.
Govore o problematici s kojom se susreću u svakidašnjem radu, o statusu umirovljenika te o razlozima njihove nedostatne uključenosti u život zajednice, otvaraju temu integracije slijepih i slabovidnih osoba u društvu, progovaraju o otežanim uvjetima rada kojima je izložen izrazito propulzivni sektor gospodarstva – kreativne industrije i o načinima prepoznavanja darovite djece i rada s njima te o negativnom djelovanju čovjeka na prirodni svijet.
Izložba ima posebne audiovodiče za slijepe osobe te grafički katalog prilagođen njima.
