Ministarska konferencija Savjeta ministara kulture Jugoistočne Europe

Foto: Srdjan Vrancic / CROPIX

Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek izjavila je u subotu nakon ministarske konferencije Savjeta ministara kulture jugoistočne Europe u Rijeci da je u fokusu sastanka bila mobilnost umjetnika i međusobna suradnja država članica te suradnja s međunarodnim organizacijama kako bi se suradnja dodatno poboljšala.

Ministrica je izjavu dala po završetku šeste ministarske konferencije Savjeta ministara kulture jugoistočne Europe – jačanje kulture za održivi razvoj, koja se održala u Rijeci gradu koji danas  postaje Europska prijestolnica kulture.

Ministri i visoki dužnosnici ministarstava kulture država članica su na konferenciji usvojili su zajedničku Deklaraciju, a Hrvatska je predsjedanje savjetom predala Grčkoj.

Ministrica kulture Obuljen-Koržinek rekla je da su  razgovarali o pitanjima međukulturne suradnje i dijaloga te potrebe stalnog ulaganja u poticanje izravnih veza između umjetnika, kuturnih djelatnika, organizacija, institucija u regiji.



“Naše predsjedanje Vijećem ministara Jugoistočne Europe preklapa se s predsjedanjem RH Vijećem EU, a jedna od tema koju će biti prioritetna našim predsjedanjem Vijećem EU  je mobilnost umjetnika. U šestom mjesecu će u Rijeci biti organizirana konfrencija na tu temu”, rekla je hrvatska ministrica.

Istaknula je da joj je drago što Grčka preuzima predsjedanje Savjetom ministara te da je ta zemlja kao temu svojega predsjedanja istaknula pitanje rizika za kulturnu baštinu, posebno pitanje negativnih utjecaja klimatskih promjena na očuvanje kulturne baštine.

‘Rizik za kulturnu baštinu koji dolazi s klimatskim promjenama, ali i drugim katastrofama, je golem. Jedan od naših glavnih resursa je naša bogata kulturna baština koja se nalazi uz obalu, koja će u nekoj fazi, ako se ne suprotstavimo klimatskim promjenama, biti ugrožena’, rekla je ministrica. Pozvala je sve medije da i nakon današnje proslave u Rijeci nastave pratiti sve aktivnosti u Hrvatskoj, EU i u drugim državama, kako bi svjedočili koliko je kultura važna i za društvo i za održivi razvoj u cjelini.

Za zaštitu kulturne baštine od posljedica klimatskih promjena

Obuljen-Koržinek je istaknula i da je specifičnost europskih država veliki postotak graditeljske baštine koji je u zaštićenim povijesnim cjelinama.  Prilagodba kulturne baštine zahtjevima smanjenja emisije štetnih plinova je iznimno važna, naglasila je i dodala da 30 posto štetnih plinova nastaje u zgradama te da u obnovi kulturne baštine treba dati veći naglasak na smanjenje štetnih plinova.

‘U Hrvatskoj smo već poduzeli korake i šaljemo poruku da ćemo aktivno raditi na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kako da to vrijedno nasljeđe prilagodimo današnjim standardima i smanjimo emisiju štetnih plinova’ rekla je Obuljen-Koržinek.

Grčka ministrica kulture Lina Mendoni rekla je kako se kultura smatra glavnim čimbenikom održivog razvoja i socijalne kohezije. I ona je istaknula da klimatske promjene utječu na kulturnu baštinu.

Kako je rekla, tijekom grčkog predsjedanja među zemljama jugoistočne Europe želi se stvoriti i osnažiti kulturni fond za suradnju, koji će transparentno odgovarati na stvarne potrebe umjetnika i profesionalaca u kulturi.

Ministrica Mendoni zaželjela je sve najbolje Rijeci i naglasila da će sljedeće godine titulu EPK preuzeti grčki Elefsine, koji će se baviti pitanjima europske stvarnosti i održive budućnosti, kao što je tranzicija.

Za grčku inicijativu u vezi s klimatskim promjenama, rekla je da će ona biti ostvarena u suradnji s UNESCO-om, UN-om i Svjetskom meteorološkom organizacijiom, te da je izrađen plan posvećen očuvanju baštine u obalnim područjima.

Tijekom rujna organizirat će sastanak u Delfiju posvećen utjecaju klimatskih promjena na kulturnu baštinu, a tijekom lipnja sastanak o učincima klimatskih promjena organizirat će i grčki premijer, rekla je Mendoni.

Na ministarskoj konferenciji Savjeta, koja se održava pod rotacijskim predsjedanjem Hrvatske, sudjelovali su ministri kulture i visoki dužnosnici država članica Savjeta: Albanije, BiH, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Moldove, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske te kao promatrači predstavnici Austrije, Italije, Europske komisije, Vijeća Europe i UNESCO-a. Tema je bila mobilnost umjetnika i zajedničkih projekata kulturne suradnje u jugoistočnoj Europi.

Osobiti naglasak tijekom hrvatskog predsjedanja Savjetom ministara kulture jugoistočne Europe stavljen je na istraživanje mogućnosti poboljšanja mobilnosti umjetnika i stručnjaka u kulturi kojom bi se osnažila suradnja među državama članicama Savjeta, kao i kulturna suradnja na području jugoistočne Europe i EU.

Savjet ministara kulture jugoistočne Europe je inicijativa utemeljena 2005. u Kopenhagenu potpisivanjem Povelje o osnivanju, s ciljem boljeg povezivanja zemalja jugoistočne Europe te zaštitom njihove kulturne baštine i jezične raznolikosti.

Komentari