Izložba `Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice´: Makedonskog tradicijsko ruho i veze

HRT

Izložba Dubrovačkih muzeja „Skriveno blago Makedonije – Ljepota koja ne poznaje granice“ otvorena u srijedu navečer u žitnici Rupe donosi bogatu tekstilnu i drugu građu prikupljenu u Makedoniji na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće te 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, koja se sačuvala u Dubrovniku.

Na izložbi su predstavljeni najvrjedniji primjerci makedonskog tradicijskog ruha i veza koji su u Dubrovačke muzeje pristigli sakupljačkim radom velike donatorice i utemeljiteljice Etnografskog muzeja Jelke Miš te donacijom Komisije za kulturnu suradnju tadašnje FNRJ, kao i vrijedni primjerci iz fundusa Folklornog ansambla Linđo i privatnih kolekcionara.
Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Julijana Antić Brautović naglasila je kako je izložba dio većeg projekta suradnje s muzejom u Bitoli, ali takva suradnja zbog koronavirusa nije mogla biti potpuno ostvarena.

„Izložba je dio izložbe o narodnim nošnjama susjednih zemalja i zatvorena je, odnosno više je ne nadopunjujemo. Međutim, izuzetno je vrijedna, jer smo izložili neki unikatni i vrlo rijetki izlošci i predmeti koji se ne mogu vidjeti niti u Makedoniji“, izjavila je Antić Brautović.

Autorica izložbe viša kustosica Branka Hajdić rekla je kako je istraživanje za izložbu trajalo više godina jer su u Makedoniji etnolozi prepoznali čak 70 raznih narodnih nošnji.
„Imali smo u fundusu ponekad samo komadiće, koje je trebalo smjestiti u etnografski kontekst i usustaviti pa tek onda prikazati. Jako su nam pomogli Nade Genevska Bračić i Vladimir Janevski, jer je građa bila gotovo bez podataka“, izjavila je Hajdić i napomenula kako donacija Jelke Miš sadrži zbirku od 200 originalnih predmeta i 300 uzoraka veza, dok su cjelovite nošnje posudba iz FA Linđo.

„Makedonski vez je jako bogat, značajan i prepun simbolike te starih motiva. Svi veliki svjetski muzeji imaju dijelove ili komplete makedonskih nošnji. Time smo se našli uz bok Metropolitanu, Sankt Petersburgu, British Museumu. To samo govori o dugoj tradiciji koja se manifestira kroz vez i ljepoti koja ne poznaje granice“, istaknula je Hajdić.
Stručni suradnici na izložbi su muzejska savjetnica iz Instituta za zaštitu spomenika kulture i muzeja u Bitoli Nade Genevska Bračić, etnolog prof. dr. sc. Vladimir Janevski i kustos Ivica Kipre, dok postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl.
Izložba je otvorena do 6. studenoga.

Komentari