Dok se ostali hrvatski muzeji polako otvaraju, za Arheološki muzej u Zagrebu još je sve neizvjesno – teško je stradao u potresu, 22. ožujka, i štete se još procjenjuju, no ravnatelj Sanjin Mihelić vjeruje da će sve uspješno prevladati i na tome intenzivno rade.
“Planova za budućnost nam ne nedostaje, a ne nedostaje nam niti optimizma, obje ove nepogode (potres i korona kriza) nešto su što ćemo prije ili kasnije ipak prevladati, tako da ne smatramo da je za nas život stao – daleko od toga”, rekao je Mihelić.
S obzirom na posljedice potresa na muzejsku građu i zgradu Arheološkog muzeja, koja nije neposredno statički ugrožena, no proglašena je privremeno neuporabljivom, bit će to veliki izazov.
U nizu oštećenja na vanjskom dijelu zgrade, neposrednom prijetnjom procijenjene su rupe na zabatima zgrade, gdje se nalaze uredi zaposlenika Muzeja, oštećeni dimnjak kod južnog zabata te dislocirano sljeme krova.
Mihelić kaže da su štete u interijeru potencijalno i veće jer od prvoga kata naviše gotovo da nema niti jednog dijela zgrade koji nije pretrpio veću ili manju štetu, zidovi su popucali na desetinama mjesta, a žbuka je otpala na nebrojenim lokacijama.
Od muzejske građe najviše su stradali predmeti izloženi u stalnom postavu Pretpovijesne zbirke te Antičke zbirke. Muzejski stručnjaci dovršavaju temeljitu evidenciju štete s procjenom građe.
Oko tri i pol milijuna kuna samo za osnovnu sanaciju i restauraciju
“U ovom trenutku još je uvijek vrlo teško iznijeti neku precizniju procjenu, no barem okvirno kumulativna šteta, odnosno troškovi osnovne sanacije i restauracije procjenjuju se na otprilike tri i pol milijuna kuna”, rekao je.
Ističe kako se ti troškovi odnose na vraćanje zgrade i građe u stanje prije potresa, odnosno, ni u kom slučaju ne obuhvaćaju zahvate višeg stupnja obnove, poput antiseizmičkih zahvata.
S obzirom na neposrednu opasnost po djelatnike, kao i na mogućnost dodatnog urušavanja zabatnih zidova te dimnjaka, najprije su poduzete hitne sanacijske mjere – demontaža dimnjaka te potpuno otkrivanje zabatnih zidova.
“Kod ovih radnji nije bilo moguće čekati na vanjsku pomoć ili na uključivanje drugih aktera – valjalo je djelovati odmah. Poduzimanjem ovih mjera dostigli smo razinu na kojoj je moguć boravak u zgradi za većinu djelatnika muzeja”, napomenuo je ravnatelj Mihelić.
Sada se dovršava arhitektonski projekt sanacije zabatnih zidova, zajedno sa statičkim proračunom, nakon čega će se pristupiti potpunoj demontaži te izgradnji novih zabatnih zidova.
Paralelno s time detaljno se procjenjuje stanje zidova u unutrašnjosti čitave zgrade kako bi se što prije moglo pristupiti izradi projektne dokumentacije za temeljitu sanaciju zgrade s ciljem otvaranja za posjetitelje u dogledno vrijeme.
Ponovno otvaranje za posjetitelje od rujna?
Otvaranje Muzeja je sljedeći cilj, no o samim datumima moći će se govoriti nakon što budu dovršene detaljnije procjene građevinske štete te potrebnih zahvata.
“Ono što svakako možemo u ovom trenutku reći je da nam je letvica zasad postavljena na jesen, načelno na rujan, no budu li procjene građevinskih stručnjaka te statičara pesimističnije od očekivanih, ovo bi mogla ostati samo naša želja”, dodao je.
Mihelić smatra da se, s ciljem da se ne ponove ovakve posljedice potresa, treba provesti viši stupanj antiseizmičke obnove zgrade, uz što su vezali svoje dugoročne planove.
Oni će ići najprije kroz izradu projektnog zadatka i projektne dokumentacije te u konačnici osiguravanja sredstava za realizaciju tog plana, čija ostvarivost, istaknuo je ravnatelj, više nego u bilo čemu drugome, ovisi o strateškom planiranju na razini grada i države.
Programi se ne otkazuju nego odgađaju
Arheološki muzej u Zagrebu imao je za 2020. izuzetno bogat program u planu, od niza vlastitih te gostujućih izložbi, ciklusa događanja posvećenih pojedinim temama do serija koncerata u okviru Glazbenog salona, edukativnog programa i Festivala arheologije Europske unije, organiziran s nizom partnera.
Projekte i događanja Muzej ipak neće otkazivati, već će ih samo odgoditi do daljnjega, ne samo zbog potresa već i zbog situacije s koronavirusom, a sada su aktvini online.
Djelatnici su zbog pandemije koronavirusa dosad većinom radili na daljinu, u Muzeju su bila dežurstva od najmanje pet osoba, no zbog potrebe za hitnom zaštitom građe nakon potresa bilo ih je i osjetno više. S relaksacijom mjera većina ih se vratilo na posao, a prioritetni zadaci su vezani uz sanaciju i temeljitu, sustavnu i cjelovitu evidenciju svih oštećenja.
Muzeji se i bez potresa suočavaju s novim pravilima ponašanja, a ravnatelj Mihelić vjeruje da će se razmjerno lako prilagoditi novostima koje slijede na razini čitavog društva.
” Sama ideja povratka na staro niti ne bi trebala predstavljati neki ideal kojem bismo nužno trebali težiti – skloniji sam tome da se u svakoj situaciji usredotočimo na prilike i mogućnosti koje nam se pružaju, bez obzira na to je li inicijalni impuls pozitivan ili je, kao u ovom slučaju, riječ o pošasti ove ili one vrste”, zaključio je.
