Ako mi imamo neki problem s hranom, dijete ima još veći. Stoga treba paziti što jedemo, jer mi djeci gradimo navike, poručila je Sanja Močinić za Glas Istre.
Hrana je gorivo i odgovorna je za sve što se dešava u našem organizmu, započela je iznimno zanimljivo predavanje mr. ing. Sanja Močinić.
U vrijeme kada svaki dan otkrivamo novi revolucionarni režim prehrane, nove egzotične zdrave biljke otvoreno i znanstveno argumentirano je objasnila zablude o modernoj zdravoj hrani. Iako se sve više govori o zdravoj hrani sve se lošije hranimo. To potvrđuju brojke o porastu alergija kod djece i usporedno s tim intolerancije na hranu.
“Toga ranije nije bilo. Putem medija i interneta svakodnevno smo bombardirani pogrešnim informacijama i tezama o zdravoj prehrani. Iza toga stoji prehrambena industrija i profit koji nas vodi na krivi put. Smjernice su potpuno krive Ako mi imamo neki problem dijete ima još veći. Stoga treba paziti što jedemo, jer mi djeci gradimo navike”, poručila je.
Protiv pšenice
Demistificirala je mit o zdravom crnom kruhu, koji se strukturalno i nutritivno promijenio, pa ni on nije što je nekada bio. Tome u prilog govori i pošast zvana gluten i sve veća intolerancija na hranu.
“Pšenicu bi trebalo zamijeniti s nekom drugom vrstom žitarice. Indikativno i istovremeno zabrinjavajuće je da djeca imaju još više problema s intolerancijom od roditelja. U sklopu prevencije mladi i stari pribjegavaju određenim režimima prehrane poput bezglutenskih, no oni su strahovito skupi i bezvrijedni. Celijakija ili intolerancija na gluten su dva različita pojma. Celijakija je bolest, a intolerancija je nezgodan pojam.”
“Nekada je to bila alergija koja ima trenutne simptome i količina ne igra ulogu kao kod celijakije koja je ozbiljni zdravstveni problem. Ne mogu se vječno izbjegavati ugljikohidrati i kupovati skupa bezglutenska hrana. Može se pronaći zdrava hrana koja nije bio ili je bez glutena. Stoga treba pronaći dobre ugljikohidrate. To znači bijelu rižu zamijeniti integralnom rižom i palentom (koja nema glutena). Valjalo bi uvesti proso i heljdu, navela je i objasnila da se kod intolerancije još uvijek može organizam osposobiti za podnošenje glutena u manjoj mjeri.”
Kao protuteža ugljikohidratima, prisutan je proteinski trend
Ducanocova, mesna, LCHF, KETO, iznimno su popularne, posebice kod mlađe generacije u kojoj prednjače mladi muškarci koji zagovaraju zdravi stil života. “Teretana, zdrav život i proteini”, novi je moto.
Proteinske su dijete efikasne u početku jer se brzo gubi na težini, a i dobar je osjećaj jer se ne konzumiraju peciva i slatko. No, organizam je kompleksan i u tom dizbalansu pate jetra i bubrezi. Izdržljivosti pridonose dobri ugljikohidrati. Uostalom, sportaši prije napora ne jedu meso, slikovito je objasnila uz opasku da na internetu nema dijete koja je dobro izbalansirana.
Nije poštedila ni smoothije. “To je pogrešno. Organizmu su potrebna vlakna, a ona se uništavaju u smoothiju. Time obrok pretvaramo u kašu, a ona se daje bebama i starcima koji ne mogu jesti. Namjera je brz unos vitamina, no metabolizam se time poremeti, jer nije naviknut na kašu. Hranu treba žvakati. Probava započinje u ustima, s pljuvačkom i žvakanjem”, objasnila je uz zaključak da je smoothie katastrofalna pogreška, prenosi Glas Istre.
