Književna nagrada Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Stipan Bilić-Prcić dodijeljena je u utorak Julijani Adamović za knjigu “Divlje guske”, koju je Razred za književnost HAZU-a ocijenio kao vrijedno štivo koje se kvalitativno ističe unutar recentne domaće prozne produkcije.
Laureatkinji je na svečanosti u palači Akademije čestitao predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt. Ocijenio je kako dodjela te nagrade za HAZU, kao najvišu umjetničku, kulturnu i znanstvenu instituciju u Hrvatskoj, predstavlja svečanost kulture, umjetnosti i duha.
“Zaklada je oblik onoga što je bilo najvrjednije u povijesti Akademije, a to je donatorstvo”, kazao je Neidhardt. “Ova današnja svečanost simbol je naše Zaklade i ponosni smo, a naročito ja, kao prvi predsjednik Akademije koji dolazi iz umjetničkih Razreda, što i dalje cvate donatorstvo kulture i umjetnosti”, poručio je.
Iseljenik s višedesetljetnom bečkom adresom Stipan Bilić-Prcić bio je uspješni trgovac i pučki pjesnik. Nakon smrti 2012. godine, oporučno je Zakladi ostavio izdašan novčani iznos i nekretninu u Zagrebu te je službeno najveći donator u povijesti Akademije. Njegova je želja bila da se oporučna sredstva doniraju za književne nagrade elitnim piscima na hrvatskome jeziku i potporu učenicima imotske Gimnazije dr. Mate Ujevića.
Fond Zaklade iznosi oko 50 milijuna kuna, a godišnja književna nagrada koja je po njemu dobila ime laureatu donosi 50 tisuća kuna. Odluku o dodjeli nagrade Julijani Adamović donio je Razred za književnost HAZU-a.
“Ovom nagradom željeli smo skrenuti pozornost javnosti na roman ‘Divlje guske’, jer nam se čini da on unosi u recentnu proznu produkciju nekoliko nezanemarivih kvaliteta”, rekao je tajnik Razreda, akademik Pavao Pavličić.
Roman se bavi strahom od napuštanja
Dobitnica je zahvalila Akademiji na nagradi koju joj je dodijelila struka, te urednici Marini Vujčić i nakladniku Hena com što su prepoznali njezin rad. Posebnu vrijednost nagradi, napomenula je, daje činjenica da je riječ o Zakladi koja se temelji na donaciji pojedinca koji je život posvetio stvaranju materijalnih vrijednosti ali i baveći se umjetnošću, te koji nakon svoje smrti doprinosi da umjetnost bude prepoznata.
Roman “Divlje guske”, kako je rekla autorica, bavi se strahom od napuštanja, “koji je temelj svih kasnijih strahova, matrica u koju zapadamo”. Pisan je iz perspektive djeteta, a autorica je u njega ugradila i međuobiteljsku dinamiku te opisala mikrosocijalnu sredinu 1970-ih godina, ali i šire prilike koje su onda vladale. “Pokušala sam demistificirati uređenje socijalizma koje se kod nas često gleda gotovo mitski, ili kao nešto idealno ili kao nešto što trebamo demonizirati, a istina je uvijek kompleksnija”, kazala je Adamović.
Julijana Adamović (1969.) debitirala je 2008. sa zbirkom priča “Kako su nas ukrali Ciganima”, za koju je nagrađena nagradom Kiklop za najbolju debitantsku knjigu te nagradom Ivana i Josipa Kozarca za najbolji prvijenac Slavonije. Napisala je zbirku kratkih priča “Konzerviranje” (2009.), roman “Da ti pamet stane” (2013.) te zbirku priča za djecu “Dnevnik sivog mačka i druge priče”, u koautorstvu sa svojim tada dvanaestogodišnjim sinom koji se potpisao pseudonimom Sergei Chatgris. Autorica je i zbirke poezije “Sunce na šalteru” (2015.), te zbirke kratke proze “Glineni anđeli” (2016.), proglašene uspješnicom na književnim susretima Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima 2017., te nagrađenu stimulacijom Ministarstva kulture RH za najbolja ostvarenja u 2016. godini. Proznim djelima zastupljena je u brojnim skupnim zbirkama i na portalima. Vanjski je suradnik T-portala, gdje objavljuje osvrte na društveno-političke prilike u Hrvatskoj. Živi i radi u Vukovaru.
