Potpredsjednik Sabora Siniša Hajdaš Dončić (SDP) u utorak je nakon sjednice Predsjedništva izvijestio da SDP traži da svaki petak ministri odgovaraju na pitanja zastupnika, dok se potpredsjednik iz Mosta Božo Petrov založio za uvođenje ICT-tehnologije u rad parlamenta.
Hajdaš Dončić je kazao da je SDP predložio da u petak nakon slobodne riječi, dok traje epidemija, dolaze ministri u Sabor i sat vremena odgovaraju na pitanja zastupnika. Smatramo da je bolje da zastupnici i javnost budu iz sabornice obaviješteni o svim aktualnim događanjima. To bi bio najbolji način za komunikaciju jer već postaje bespredmetna komunikacija samo iz Stožera, ocijenio je.
“Zahtijevamo i da se produži rad Sabora. Ne mora to biti klasično zasjedanje ponedjeljkom i utorkom nego mogu raditi odbori, a njihov se rad snimati i preko web sučelja Sabora biti dostupni javnosti. To su naši konstruktivni prijedlozi za unaprjeđenje rada Sabora. Dogovorili smo idući sastanak Predsjedništva za nekoliko dana da pokušamo postići dogovor o proporcionalnosti”, kazao je.
Treba urediti rad Sabora u skladu s tehnologijama
Petrov smatra da se konačno treba urediti funkcioniranje Sabora, kao i u svim modernim demokracijama, u skladu s tehnologijama koja nam je u 21. stoljeću dostupna.
“Zašto ne bi bilo moguće da Sabor već sada funkcionira kroz e-glasovanje ili da se rasprave vode putem ICT-tehnologije, a ne ih ograničavati u broju jer će ova kriza trajati”, zapitao je čelnik Mosta.
Komentirajući mogućnost da poslodavci zloupotrebljavaju mjere potpore koje im Vlada isplaćuje, Hajdaš Dončić ukazao je da bi bilo bolje da su radnici, putem Porezne uprave, JOPPD obrasca ili OIB-a, dobivali novac izravnim transferom umjesto što ide preko poslodavaca i na taj način ne bi uopće bilo potrebe za kontrolom jer bi novac izravno dobivao zaposlenik.
“Čujemo s terena da ima poslodavaca koji su se okoristili tom Vladinom mjerom i zadržali sebi dio tog transfera pa kako bismo bili transparentni i javni, trebalo bi otvoriti registar svih poslodavaca koji su primili novac i istražiti je li bilo kakvih zlonamjernih manipulacija”, istaknuo je.
I Petrov se slaže s inicijativom da se objave svi poslodavci kojima se pomaže.
“Treba postojati visok stupanj transparentnosti. Mi smo uvijek govorili da svaka stavka proračuna od državnog do lokalnih treba biti u potpunosti objavljena jer se na taj način može spriječiti i korupcija i klijentelizam. Treba sve objaviti i onda sve to treba biti podložno i izmjenama i korekcijama i sankcijama”, poručio je Petrov.
Uoči sutrašnje rasprave o izmjenama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Hajdaš Dončić je napomenuo da nijedna osoba koja je morala ići u samoizolaciju nije dobila rješenje.
SDP smatra da je ovo ‘vrijeme borbe za liberalnu demokraciju’
“Trebalo je najprije napisati neki pravni akt kao podlogu za izdavanje rješenja o samoizolaciji, što je propušteno i otvorila se vrlo velika mogućnost da ljudi tuže. Sada Vlada u post-stadiju pokušava stvari koje nisu od početka bile postavljene sustavno nivelirati i staviti u normalu”, ocijenio je Hajdaš Dončić.
Dodao je da SDP ima dosta primjedbi oko načina upravljanja krizom, a ne treba zaboraviti i da je ovo vrijeme borbe za liberalnu demokraciju. Neovisno o tome što postoji ugroza i što je ovo vrijeme idealno za različite diktature, ne smijemo zaboraviti da diktature vode zlu i da se treba boriti za liberalnu demokraciju, upozorio je.
Izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti pokazuju da smo bili u pravu kada smo upozoravali na sve nedosljednosti i da je taj zakon trebao biti prvi o kojem se trebalo raspravljati. Kada se donosio Zakon o civilnoj zaštiti bili smo suzdržani, za razliku od drugih klubova, upozoravajući da se bitno ograničavaju ljudske slobode i prava. Odluke su se donosile kako su se donosile, a hoće li biti tužbi, vidjet će se na kraju, zaključio je.
Osvrćući se na SDP-ov prijedlog o jednogodišnjem moratoriju na otplatu kredita, Hajdaš Dončić kaže da je ključni problem u tome što poslovne banke u Hrvatskoj nemaju ujednačeni način pristupa klijentima, a to se može riješiti jedino zakonom.
Jasno je da je za pokretanje ekonomije potrebno još barem tri do šest mjeseci nakon pandemije kako bi se novčani tokovi vrate donekle u normalu i zato smo mi predlagali ono što je bilo logično, a to je moratorij na godinu dana, pojasnio je.
