COVID-19 MOGAO BI POSTATI SEZONSKA BOLEST Cjepiva nas neće spasiti od koronavirusa

Ronald Gorsic / CROPIX

Oko 60 posto svih zaraženih ptičjom gripom (H5N1) umrlo je od posljedica bolesti koju uzrokuje. Unatoč tome, od 2003. od ptičje gripe ukupno je umrlo samo 455 ljudi. S druge strane, od virusa gripe umre samo 0.1 posto zaraženih. Međutim, zbog velike raširenosti, broj umrlih premašuje stotinjak tisuća ljudi godišnje.

Virusi, poput ptičje gripe, koji uzrokuju ozbiljne bolesti rijetko imaju veliki potencijal za širenje. Zaraženi mogu brže biti identificirani i izolirani, ili od virusa umru. Nemaju priliku širiti virus, kao što je slučaj s bolestima s blažim simptomima.

Nova varijanta koronavirusa (tehničkog naziva SARS-CoV-2) može uzrokovati ozbiljne respiratorne probleme. Međutim, ima smrtnost od samo dva posto. Bolest koju uzrokuje novi koronavirus (COVID-19) uzrokovala je paniku svjetskih razmjera, ne unatoč niskoj smrtnosti, nego upravo zbog nje.

Četiri među ljudima najraširenijih koronavirusa svi uzrokuju prehlade. Smatra se da su evoluirali da maksimiziraju vlastito širenje, uzrokujući bolest, ali ne i teže zdravstvene probleme. S druge strane, SARS i MERS, prijašnje varijante koronavirusa, ljudi su dobili od životinja, te su bile iznimno ubojite.

Postojao je mali broj asimptomatskih prenositelja, koji su mogli prenositi virus bez da sami obolijevaju. Da ih je bio više, virus bi bio mnogo ubojitiji. U konačnici, od SARS-a i MERS-a je pojedinačno umrlo otprilike tisuću ljudi.

Novi koronavirus iz Wuhana je već sada odgovoran za više od dvostruko zabilježenih smrtnih slučajeva. Ono što ga čini opasnim je njegova mješavina karakteristika. Ubojit je, ali ne previše ubojit. Proizvodi simptome po kojima ga nije lako prepoznati. Nekada uopće ne proizvodi simptome. Naime, 14 amerikanaca na japanskom kruzeru bilo je pozitivno na koronavirus, unatoč činjenici da su se osjećali dobro.

Epidemiolog: 40 do 70 posto svjetske populacije zarazit će se koronavirusom

Profesor epidemiologije na Harvardu Mark Lipsitch je za The Atantic rekao je da je izgledno da neće biti moguće ograničiti širenje virusa. Od siječnja je Kina, počevši od Wuhana, pod karantenu stavila sve veća i veća područja. Na kraju je pod karantenom završilo oko 100 milijuna ljudi. Ljudima je zabranjeno napuštanje domova, u što su bili uključeni i dronovi. Unatoč tim mjerama, virus se do sada proširio na 40 zemalja.

Lipsitch predviđa da će se u narednoj godini 40 do 70 posto ljudi zaraziti virusom koji uzrokuje COVID-19. Međutim, ističe da će vjerojatno za mnoge to biti blaga bolest ili čak asimptomatska. Poput gripe, koja je smrtonosna za kronične bolesnike i starije ljude, ali većinom prođe bez posebne medicinske njege.

Sve više epidemiologa smatra da će se novi koronavirus pojavljivati sezonski. Moguće je,  ukoliko ljudi ne razviju imunitet, da sezona prehlade i gripe postane sezona prehlade, gripe i COVID-19 bolesti. Najbolja strategija, čini se, je potraga za cjepivom.

Nismo pronašli cjepivo

Tijekom proteklog mjeseca cijene dionica male farmaceutske tvrtke Inovio više su se nego udvostručile. Sredinom siječnja mediji su objavili da je ta tvrtka razvila cjepivo protiv novog koronavirusa, iako je ta vijest tehnički netočna. Kao i drugi lijekovi, i za cjepiva moraju proći dugi postupak testiranja učinkovitosti i sigurnosti. Tvrtka jest, poput nekih drugih, uspjela kopirati dio RNA virusa koji bi mogao djelovati kao cjepivo. Radi se o obećavajućem prvom koraku, ali ne o više od toga.

Otkrivanje cjepiva postupak je traženja sekvence u viralnoj RNA koja izaziva reakciju imunološkog sustava ali ne i upale i simptome virusa. Radi toga je potrebno testiranje, prvo na životinjama a onda i na ljudima. Krenuti u masovna cijepljenja ljudi viralnim fragmentima, čim su isti izolirani i bez testiranja, je nepojmljivo.

I druge farmaceutske kompanije rade na cjepivu. Moderna, CureVac, and Novavax su samo neke od njih. Na cjepivu rade i akademske institucije, ali i organizacija Koalicija za pripravnost na epidemije, koju, između ostalih, financira i Bill i Melinda Gates fondacija. Direktor grupe Richard Hatchett procjenjuje da bi cjepivo moglo proći period testiranja za 12 do 18 mjeseci. A radi se, ističe, o vrlo ambicioznim procjenama.

Ali i u slučaju da se najbolje procjene ostvare, cjepivo bi tek onda trebalo proći postupak proizvodnje i plasiranja na tržište. U svakom slučaju, vjerojatno prekasno za suzbijanje širenja novog koronavirusa.

Komentari