Klimatolog Krešo Pandžić gostovao je u Terapiji u kojoj je govorio o toplinskom valu, klimatskim promjenama i tornadima koji su se pojavili u Europi.
Naime, na snazi je ponovno upozorenje na umjerenu opasnost od djelovanja vrućine na zdravlje. Toplinski val zahvatio je Hrvatsku, ali i veći dio Europe je u “crvenom”, a temperature će rasti do 38 stupnjeva Celzijusa.
Na upit je li to normalna temperatura za lipanj i srpanj, Pandžić je odgovorio kako “to baš i nije normalna temperatura”.
“Svaka temperatura koja prelazi 30, a posebice 35 stupnjeva je relativno ekstremna. Ako se gleda stogodišnje razdoblje za neko područje jer nije svugdje isto, zanimljivo je da su u kontinentalnim dijelovima ekstremnije temperature zato što se jače grije od mora. Na moru su nešto niže temperature, osobito u lipnju dok je more relativno hladno i ono se sporije ugrijava od kopna zbog toplinskog kapaciteta, miješanja vode i ostalih procesa”, rekao je Pandžić.
Govoreći o tome koliko su kod nas izmjerene najviše temperature, istaknuo je kako su one dosegnule iznad 40 stupnjeva, čak i u Zagrebu. U Pločama je izmjereno 42, u Kninu 43 stupnja, a u Mostaru čak i malo više.
“Poanta je u tome da se promatra koliko dugo traje toplinski val jer je zanimljivo promatrati učinke toplinskog vala na okoliš i ljude. Znamo da je temperatura oko 36 i sve što prelazi tu granicu je jako neugodno za ljude čak i ako nemaju nikakve aktivnosti. Zato se kaže ‘fjaka’ jer ljudsko tijelo ne želi ništa raditi jer ono samo proizvodi dodatnu toplinu”, istaknuo je ugledni klimatolog.
Toplinski udar je medicinski, a toplinski val klimatološki termin
Osvrnuo se i na razliku između toplinskog vala i toplinskog udara.
“Toplinski udar bi mogao imati veze sa sunčanicom i to je više medicinski termin. Kada je sunce jako, tijelo pretrpi taj stres. A to čine i biljke. Sada se već može vidjeti nakon kišnog razdoblja kako toplina djeluje na biljke na način da one jako isparavaju. U ovo ljetno doba godine kad su temperature visoke dolazi i suša. Kroz biljke se isparava vlaga, ali i izravno iz zemlje ili vodenih površina, a to ovisi o temperaturi zraka, relativnoj vlažnosti i vjetru”, naglasio je Pandžić.
Rekao je kako je u zadnjih tridesetak godina došlo do znatnog porasta temperature zraka u našim područjima i ti toplinski valovi su češći, a to je i normalno.
“Kada se promatra prosjek to i ne izgleda tako puno, a to je jedan do dva stupnja, ali globalno oko jedan stupanj. No, pojedinačni slučajevi mogu imati znatno veća odstupanja i takvi slučajevi su čak izraženiji nego prije. U atmosferi postoji određeni valni tip strujanja i zbog slabljenja zapadnih vjetrova ta su valna strujanja još izraženija pa tako, ne samo da imamo toplinske valove već ponekad imamo izražene hladne valove. To se dogodilo ove godine u travnju i svibnju”, rekao je Pandžić.
Tornado je posljedica povećane temperature i vlage u zraku
Može li mala razlika od jednog stupnja uzrokovati tako velike promjene? On smatra kako to uzrokuje promjene atmosferskih procesa i strujanja. Tornado je upravo posljedica povećane temperature i vlage u zraku.
“Topliji zrak može primiti više vlage i zato su ta tornada iznimno jaka u zaleđu Meksičkog zaljeva. Tamo je puno vlage, a visoke su temperature. U kombinaciji s velikim ravnicama gdje je čak zrak razmjerno suh dolazi do iznimnih tornada, a godišnje ih ima oko tisuću”, naglasio je klimatolog.
Objasnio je kako se manja tornada nazivaju pijavicama koje se mogu pojaviti iznad morske površine ili iznad kopna. U zadnje vrijeme tornada traju nekoliko sati i imaju promjer više stotina metara, a pijavica ima promjer nekoliko desetaka metara i traje desetak minuta.
“Tornada i pijavice su sve češće u Europi, posebice u sjevernim područjima gdje ih nikada nije bilo poput Velike Britanije ili Skandinavije. Razlog je sličan jer ima dosta vlage, a ugrijana je podloga”, istaknuo je Pandžić.
Dodao je kako se i kod nas mogu pojaviti tornada i pijavice kao što je to bilo u Češkoj jer je to na neki način dio Panonske nizine, kontinentalni dio koji se može jako ugrijati.
Usporedio je tornado s uraganom za kojeg je rekao da je to jedna vrsta tropske ciklone. Dimenzije su nekoliko stotina kilometara, što znači da su jače i stoga je uragan opasniji.
“Teško je reći hoće li do kraja ljeta biti još toplinskih valova, no prema prognozama ovo ljeto bi trebalo biti toplije. Za sedam do 10 dana možemo dati razmjerno preciznu prognozu, a to znači da će biti toplije od prosjeka. No, to ne mora biti na cijelom području Hrvatske. U našoj zemlji postoje tri tipa klime”, rekao je Pandžić.
Dodao je kako se ne može reći da u prošlosti nije bilo suša i poplava, ali sada je to češće i izraženije.
Je li istina da više nema godišnjih doba?
“Ne bi se to moglo reći. No, postoje klimatske anomalije koje su izraženije. Postoji cijeli niz aktivnosti vezanih za klimatske promjene. Osim toga, postoji program za ublažavanje klime do sredine 21. stoljeća na način da se uvede tzv. zelena ekonomija i u tome Europska unija prednjači te da se ograniči zatopljenje na 1,5 stupnjeva globalno i da se smanje ti negativni efekti klimatskih promjena”, zaključio je klimatolog Pandžić.
