Tatjana Korceba Huić: Muškarci rjeđe osjete diskriminaciju. Kad ste u poziciji da se pokrene nešto, kad ste majka, nikome niste zanimljivi

Screenshot

Najveći problem poduzetništva u Hrvatskoj je stalno mijenjanje pravila. Svake godine je nešto novo, neki novi zakon, neki novi pravilnik, nova uredba, ili se pak donese zakon za koji se ne zna kako će se provoditi, pa onda inspektori nadležni za provjeru poslovanja tumače propise svatko na svoj način.

A o poduzetništvu i poduzetnicama Marijanu Opačku u Terapiji govorila je Tatjana Korceba Huić poduzetnica i članica udruge poreznih obveznika Lipa.

˝U malim poduzećima često se ide na način što će mi karma donijeti. Nema mogućnosti zaposliti osobu koja će samo pratiti zakonske promjene, nego se gleda u letu preko neta. Teško je popratiti, imate osjećaj da negdje griješite. Ministar Marić smanjio je porez na dobit za mala poduzeća što je dobra stavka. Što se tiče poduzetnika koji su tek počeli, podigao im se trošak poslovanja, mnogi su se zatvorili pa su se morali prebacivati ili prijeći na neki drug oblik poslovanja˝, rekla je Huić.


Osvrnuvši se na žene u poduzetništvu, istaknula je da ih ima oko 30 posto u Hrvatskoj.

˝Hrvatska dosta visoko kotira u odnosu na druge. To je globalni problem, ne samo hrvatski. Tradicionalno je da su žene više fokusirane na obitelj, završavaju fakultete, obrazovane, ali imaju u glavi da su one te koje moraju ostati uz dijete dok je jako malo. Potaknuti ih se može tako da je cijela infrastruktura više prilagođena njima, mladim obiteljima˝, ustvrdila je.

Dodaje da muškarci rjeđe osjete diskriminaciju, no da osobno nikad nije imala takvih problema u poduzetništvu.

˝Poduzetništvo je jedan paralelni svijet. Postoji velika doza povjerenja, imamo godišnje pretplate. IT-evci se pretplaćuju računajući da ću im isporučiti. Ja im isporučim, oni pretplatu produže i u jednom jakom malom postotku imam problem s naplatom. U poduzetničkom svijetu jako fer odnos vlada˝, naglasila je.

˝Veliki problem je to što je donesena izmjena Zakona o doprinosima. U komunikaciji Lipe s ministarstvom urgiralo se da se taj zakon prilagodi, naročito poduzetnicima i ženama. Jako puno ih pokušava nastaviti ili započeti. Nemaju mogućnost raditi više od 4 sata, a ponuđene su plaćati za 8 što nema logike. Dio njih je jednostavno izbačeno s tržišta˝, rekla je i osvrnula se na panele HGK (Hrvatska gospodarska komora) i Hrvatske Udruge Poslodavaca (HUP).

˝Oni su samo deklarativni. Strategija ženskog poduzetništva postoji, ali ovim zakonima o doprinosima se pokazalo da iako smo apelirali, da će to loše djelovati na žensko poduzetništvo, naši komentari su izignorirani. EU ima sintagmu “Think Small First” za male biznise, ali ispada da kad ste u poziciji da se pokrene nešto, kad ste majka, nikome niste zanimljivi˝, istaknula je.

Za nacionalni plan oporavka kaže da u njemu nisu predviđena nikakva sredstva.

˝Više je fokusirano na javni sektor, da će se provest javna nabava, da će poslove dobit privatna poduzeća. Međutim često dobivaju ona koja su povezana politički s državom tako da to nije prava pomoć˝

Tvrdi da je 20 posto javne nabave provedeno potpuno netransparentno.

˝54 milijarde bila je javna nabava za 2019. godinu. U 2020. u 6 mjesecu velik dio se odvijao po Zakonu o javnoj nabavi koji je unazad 20 godina jako puno mijenjan, 400 i nešto zakona. Problem je što se 11 milijuna ne odvija po zakonu, netko svaki put donese svoje pravilnike koji bi trebali biti usklađeni po tom, ali nemaju obavezu da provedu po zakonu˝, zaključila je.


Komentari