Sve više se umire od dijabetesa, samo 10 posto osoba preživi rak pluća… Stručnjaci upozoravaju na ove uzroke i navode glavne ciljeve prevencije

Svjetski dan šećerne bolesti/ilustracija Foto: Igor Soban/PIXSELL

U Hrvatskoj se najviše umire od ishemijske bolesti srca, primjerice srčani udar, (7965) i cerebrovaskularnih bolesti (5180), od kojih je najznačajniji moždani udar, od dijabetesa (4017), hipertenzije ili visokog krvnog tlaka (3789), raka bronha i pluća (2874), raka debelog crijeva (2095).

U 2019. godino preminulo je 51.794 osoba, više žena (26.442) nego muškaraca (25.352), prema podacima Izvješća o smrtnosti u 2019. godini.

Kardiovaskularne bolesti važan su javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. No, one su u velikoj mjeri preventabilne, odnosno moguće ih je spriječiti ili odgoditi njihov početak i nastanak komplikacija djelujući na čimbenike rizika važne za nastanak bolesti kao što su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i prekomjerna konzumacija alkohola, kako nam objašnjava voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti u iz HZJZ-a prim. Verica Kralj.

Uzrokuju 30 posto sveukupne smrtnosti

Od kardiovaskularnih bolesti, dodaje, umire 17,3 milijuna ljudi na razini svijeta, što je 30 posto sveukupne smrtnosti, od toga je 7,3 milijuna smrti od ishemijske bolesti srca, a 6,2 milijuna od cerebrovaskularnih bolesti, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.


Navodi kako je najčešća ateroskleroza, bolest arterija obilježena suženjem lumena žile zbog lokalnog zadebljanja unutrašnjeg sloja stijenke koji se naziva plak ili aterom, a nastaje zbog povećane koncentracije masnih tvari – kolesterola u krvi te zbog oštećenja endotela arterija izazvanog različitim mehanizmima.

“Promjene do kojih dolazi na tim arterijama uključuju otvrdnuće arterijske stijenke i gubitak elastičnosti stijenke. Pojavljuju se i plakovi, dolazi do smanjenja promjera arterije, što smanjuje količinu krvi koja može proći kroz nju. S obzirom na to da se na plakovima lako formiraju trombi, lumen ove arterije može se potpuno zatvoriti”, govori.

Proces ateroskleroze započinje već u djetinjstvu i desetljećima sporo napreduje

Ateroskleroza je najčešći uzročnik infarkta srca, angine pektoris, aritmije, zatajenja srca, zatajenja bubrega, moždanog udara i periferne ateroskleroze, dodaje.

“Ne postoje rani simptomi ove bolesti, već oni postaju vidljivi tek kada nastane kritično suženje krvne žile, pri čemu dolazi do nedostatnog protoka i nedovoljne opskrbe organa kisikom. Proces ateroskleroze započinje već u djetinjstvu i desetljećima sporo napreduje. Stoga je neophodno što ranije poduzeti preventivne mjere kako bi se spriječilo razvijanje ateroskleroze i njene posljedice”, poručuje.

DIJABETES, MOŽDANI UDAR, INFARKT,… Ovo su bolesti od kojih Hrvati najviše umiru

Učestalost i težina bolesti ovise o mnogim čimbenicima, a na neke od njih se može, kako naglašava, utjecati kao što je povišeni kolesterol, povišeni trigliceridi, smanjeni HDL kolesterol, visoki krvni tlak, pušenje i šećerna bolest.

“Pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana i štetna konzumacija alkohola su glavni bihevioralni rizični čimbenici kardiovaskularnih bolesti, a istovremeno su važni i za razvoj nekih sijela raka, šećerne bolesti i kroničnih respiratornih bolesti”, ističe.

Dodaje kako ovi rizični čimbenici uzrokuju oštećenje srčanih i moždanih krvnih žila zbog ateroskleroze, koja se počinje razvijati još u djetinjstvu, a manifestira se u osoba srednje životne dobi, najčešće u obliku srčanog ili moždanog udara.

Pušenje, alkohol i nepravilna prehrana uzrokuju i dijabetes

“Budući je patofiziološki proces u podlozi srčanih i moždanih udara sličan, preventivni pristupi koji se bave bihevioralnim i metaboličkim rizičnim čimbenicima su učinkoviti načini prevencije oba stanja”, tvrdi.

Na razvoj kardiovaskularnih bolesti još utječu i starija životna dob, muški spol, obiteljska sklonost, siromaštvo i nizak socioekonomski status, stres i depresija.

Ilustracija
Foto: Pixabay

Dijabetes je treća po redu bolest od koje se umire u Hrvatskoj. U zadnjih par godina ova bolest, kao i povišeni krvni tlak (hipertenzija), uzrokuju veću smrtnost od raka pluća i raka debelog crijeva koji su dugo bili pri samom vrhu.

Razlog tome je, kako objašnjava prim. Kralj, dugotrajna izloženost alkoholu, pušenju i nepravilnoj prehrani koja onda rezultira razvojem dijabetesa i hipertenzije, ali i debljine i dislipidemije (povišena razina lipida u krvi). Također ove bolesti poveznica su kardiovaskularnih i bubrežne bolesti.

Prijevremenu smrtnost moguće je smanjiti

“Kardiovaskularne bolesti na razini svijeta predstavljaju prioritetni zdravstveni problem. Međutim, zemlje koje sustavno kroz duže vremensko razdoblje provode mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije kao i promicanja zdravlja dokazale su da je dizabilitet i prijevremenu smrtnost moguće smanjiti”, potvrđuje.

Prema studijama provedenim u različitim populacijama, čak 44 do 76 posto smanjenja smrtnosti od koronarne bolesti srca pripisuje se prevenciji i promjeni rizičnog ponašanja, dok se 23 do 47 posto smanjenja smrtnosti pripisuje terapijskim intervencijama.

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja međunarodnog praćenja trenda i odrednica kardiovaskularnih bolesti (WHO MONICA Project), smrtnost zbog koronarne srčane bolesti i moždanog udara se dramatično smanjila u mnogim zemljama, što se objašnjava smanjenim stopama incidencije i/ili poboljšanjem preživljenja nakon kardiovaskularnih događaja kao posljedica prevencije i liječenja, navodi.

To je doprinijelo padu smrtnosti koronarne bolesti srca 75 posto u muškaraca odnosno 66 posto kod žena, dok se ostatak pripisuje pružanju primjerene zdravstvene skrbi koja je rezultirala većim preživljenjem u prva četiri tjedna nakon događaja, a što se tiče moždanog udara, otprilike trećina registriranog smanjenja smrtnosti posljedica je smanjenje incidencije, dok je 66 posto smanjenja rezultat poboljšanog preživljavanja.

‘Male promjene u cijeloj populaciji postižu veće smanjenje smrtnosti nego velike promjene u relativno malom broju osoba s visokim rizikom’

“Suvremeni pristup prevenciji zalaže se za uravnoteženu kombinaciju populacijskog pristupa i pristupa visoko rizičnim skupinama za postizanje učinkovitog nadzora nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti. Dakle, preventivne mjere mogu biti usmjerene pojedincu, odnosno liječenju čimbenika rizika u visoko rizičnim skupinama i cijeloj populaciji”, ističe.

Dodaje kako populacijski pristup uključuje mijenjanje načina života i čimbenika okoliša, društvenih i ekonomskih odrednica te mora biti sastavnim dijelom javne politike i uključivati druge sektore društva.

“Populacijski pristup je najisplativiji i ima najveći učinak na incidenciju, prevalenciju i mortalitet. Naime, male promjene u cijeloj populaciji postižu veće smanjenje smrtnosti nego velike promjene u relativno malom broju osoba s visokim rizikom”.

Glavni ciljevi prevencije odnosno preporučene ciljne vrijednosti:
• Krvni tlak ispod 140/90mm/Hg
• Ukupni kolesterol manje od 5mmol/l
• LDL kolesterol ispod 3mmol/l
• Glukoza ispod 6mmol/l
• Nepušenje
• Tjelesna aktivnost – 30 min umjerene aktivnosti dnevno
• Poželjna tjelesna težina –indeks tjelesne mase ispod 25kg/m² i izbjeći centralni tip
pretilosti
• Pravilna prehrana – raznovrsna i uravnotežena

Samo 10 posto osoba preživi rak pluća

Kada su u pitanju zloćudne bolesti rak pluća je vodeći zloćudni uzrok smrti. Prema posljednjim podacima 5-godišnje preživljenje osoba kojima je u Hrvatskoj dijagnosticiran rak pluća 2010. do 2014. iznosi oko 10 posto, kako navode iz HZJZ-a.

Rak debelog i završnog crijeva je najčešće sijelo raka, ali ima znatno bolju prognozu, odnosno preživljavanje je oko 50 posto. Neki od simptoma koji upućuju na ovu bolest su pojava krvi u stolici, promjene u navikama pražnjenja crijeva, bol u trbuhu, osjećaj nadutosti, anemija te gubitak težine.

U slučaju raka pluća simptomi su osjećaj zaduhe (neugodan osjećaj otežanog disanja), kašalj koji ne prolazi, kašalj koji je jači nego prije ili je bolan, pojava krvi u iskašljaju, bol u prsima, gubitak težine, osjećaj umora te gubitak teka.

“Na obje navedene vrste raka možemo utjecati primarnom prevencijom. Osnovni uzročnik raka pluća je pušenje, a rizik značajno raste ovisno o trajanju pušačkog staža te količini konzumiranja duhanskih proizvoda”, objašnjavaju.

Pušenje je odgovorno za čak 80 posto smrti 

Procjenjuje se da je pušenje odgovorno za čak 80 posto smrti od raka pluća diljem svijeta. Osim toga, čimbenici rizika za nastanak raka pluća su i pasivno pušenje, izloženost radonu, prethodna radioterapija torakalnog područja zbog zloćudne bolesti te onečišćenje zraka.

Rizični čimbenici za nastanak raka uključuju neke prehrambene navike (najjači dokazi postoje za konzumaciju crvenog i procesiranog mesa te premalo vlakana u prehrani), manjak tjelesne aktivnosti, povećanu tjelesnu težinu i pretilost te alkohol.

Predstavljanje Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća/ilustracija
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Osim primarne prevencije, za navedena sijela raka postoji i sekundarna prevencija. U Hrvatskoj se već preko 10 godina provodi program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, u kojem sudjeluju osobe dobi 50 do 74 godine, te jednom u dvije godine mogu obaviti pregled stolice na okultno krvarenje, što je jedan od simptoma raka debelog crijeva. “Time se rak može otkriti vrlo rano, ili čak u neinvazivnom stadiju te se tada vrlo uspješno liječi”.

Nedavno je pokrenut i program ranog otkrivanja raka pluća, u koji će biti uključene osobe u dobi 50 do 75 godina, s minimalno 30 godina pušačkog staža (30 kutija/godina), kod kojih se upotrebom kompjuterizirane tomografije niske doze zračenja (LDCT) nastoji otkriti rak pluća u ranom stadiju, kad su i šanse za izlječenje značajno veće, poručuju.

Nedavno doneseni Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. godine govori o važnosti primarne i sekundarne prevencije, ali i o ulaganjima u organizaciju zdravstvene skrbi i onkološku mrežu kako bi se i tercijarna prevencija (učinkovito liječenje bolesti kad je nastupila) provelo na odgovarajući i dostupan način.

‘Sve veći broj ljudi uspješno se liječi te je rak sve češće kronična bolest s kojom ljudi mogu živjeti dugi niz godina’

Ističu kako je važno znati da se maligne bolesti ne mogu uvijek prevenirati i da se može očekivati da će se zbog starenja stanovništva sve veći broj ljudi nekad u svom životu susresti s dijagnozom raka.

“Međutim, treba naglasiti da načinom života, kao i mjerama sekundarne prevencije, možemo utjecati ne samo na nastanak bolesti već i na stadij u kojem je bolest otkrivena, a time i na šanse za preživljenje. Sve veći broj ljudi s dijagnozom raka uspješno se liječi pojavom novih terapija, te je rak sve češće kronična bolest s kojom ljudi mogu živjeti dugi niz godina, uz očuvanu kvalitetu života”, zaključuju.

Komentari