Nakon Milanovićeva izvanrednog obraćanja javnosti, isto je učinio i premijer Andrej Plenković, što se od njega i očekivalo s obzirom na sve izazovniju gospodarsku situaciju te nove Vladine mjere za pomoć gospodarstvu uslijed pandemije virusa COVID-19.
“Premijerove se glavne poruke, što je i logično, nisu bitno razlikovale od Milanovićevih. Pozvao je na odgovornost i zajedništvo, uputio apel građanima u samoizolaciji te zahvalio svima koji rade na obrani od zaraze ili osiguravanju funkcioniranja gospodarstva”, rekla je za Otvoreno Tena Žganec, fonetičarka, magistra edukacije govorništva s Govorničke akademije Demosten.
“No, osim umirivanja i ohrabrenja, Plenković je govorom nastojao poslati i poruku o uspješnom radu Vlade – onu da Vlada čvrsto upravlja krizom, a ne ona nama te da Vlada surađuje s ostalim (političkim) institucijama: ‘Otvorili smo konstruktivni dijalog sa svim strankama, imamo dobru suradnju s predsjednikom, sindikatima, komuniciramo s institucijama EU’. No budući da se Plenkovićevo obraćanje dogodilo dan nakon predsjednikova, možemo špekulirati i o mogućoj političkoj poruci da će Plenković nastojati jednako često i pravovremeno odražavati komunikaciju s građanima”, smatra naša sugovornica.
Iako su premijerove poruke nastojale biti ohrabrujuće, ipak je, smatra Žganec, za razliku od Milanovića, koristio i neke zabrinjavajuće podatke i izraze, poput broja zaraženih i umrlih, odnosa tih brojeva u Kini i u Europi (a ne idu prilog Europi) te je kazao i da se nalazimo u ratu protiv virusa, panike i negativnih gospodarskih posljedica.
“U skladu s tim negativnim vijestima bio je i cijeli premijerov nastup, koji se tonom glasa, čitaćom intonacijom prisutnom kroz cijeli govor te vrlo statičnim govorom tijela činio pomalo komornim”, rekla je Žganec.
“Naravno, nipošto ne bi bilo dobro da premijer iza nonšalantnih riječi ili opuštenog nastupa skriva ozbiljnost situacije, no budući da su građani svaki dan iz raznih medija informirani o ozbiljnim brojevima oboljelih i umrlih, možda je premijer u svojoj poruci zabrinjavajuće podatke i snažne izraze poput ‘u ratu smo’ mogao izostaviti te ponuditi više informacija o Vladinim gospodarskim mjerama koje bi trebale umiriti poslodavce i radnike, ponajprije one u privatnome sektoru”, rekla je Žganec.
Plenković je spomenuo brojku od 63 mjere, neke od njih nabrojio te apelirao na poslodavce da ne otpuštaju radnike, no s obzirom na to da su gospodarstvenici u medije već odaslali poruku da im nisu sve novodonesene Vladine mjere sasvim jasne i konkretno definirane, premijer je svoje vrijeme, smatra naša sugovornica, mogao iskoristiti dajući, na primjer, upute o tome gdje se građani mogu informirati te koga nazvati i pitati u slučaju nedoumica vezanih uz gospodarstvo.
“U svakom slučaju, dobro je što se i premijer obratio javnosti te sa svoje pozicije pozvao na odgovornost i slušanje zdravstvene struke. U nastupu i odabiru izraza moramo primijetiti stanovitu komornost, statičnost i, nazovimo, pesimističnu ozbiljnost, što se ne uklapa najbolje u poruke ohrabrenja i zajedništva koje je premijer želio poslati”, rekla je Žganec.
Žganec za Otvoreno zaključuje kako od cijele Vlade još uvijek očekujemo konkretno i razumljivo komuniciranje donesenih gospodarskih mjera s javnosti, u čemu priželjkujemo da drži korak s uistinu pohvalnom komunikacijom koju svaki dan čujemo od Nacionalnog stožera civilne zaštite.
