Zakon o negiranju ratnih zločina koji je nametnuo sada već bivši Visoki međunarodni predstavnik za BiH podigao je prašinu u Republici Srpskoj, dok je političko vodstvo Hrvata u BiH uglavnom bilo suzdržano. A samo nametanje zakona komentirala je i pravnica Vesna Škare-Ožbolt.
Podsjetimo, bivši Visoki međunarodni predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko pred sam kraj svog mandata nametnuo je zakon o zabrani negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina utvrđenih pravomoćnom presudom.
Zbog novih tenzija između Hrvatske i vlasti BiH koje su nastale tzv. Zamolnicom Tužiteljstva BiH za kazneni progon hrvatskih vojnih zapovjednika iz VRO Bljesak, taj je nametnuti zakon pao drugi plan u hrvatskoj javnosti. No tenzije u Republici Srpskoj još su uvijek jake, a srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik i dalje bojkotira rad tog tijela.
Bošnjački političari hvalili su takvu odluku, dok su srpski otvoreno zagovarali nepoštivanje tog zakona i otvoreno najavljivali odcijepljenje Republike Srpske. S treće strane hrvatski politički predstavnici u BiH ostali su većinom suzdržani. Hrvatski narodni sabor i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nisu se oglasili.
Od hrvatskih predstavnika oglasila se samo Borjana Krišto iz HDZ-a BiH rekavši kako smatra da za Bosnu i Hercegovinu nije dobro da visoki predstavnik nameće bilo kakve odluke bez konsenzusa tri konstitutivna naroda te da time narušava stabilnost same države.
Mediji u Hrvatskoj taj su zakon interpretirali kao zakon o zabrani negiranja gencida u Srebrenici zbog čega je javno mnijenje uglavnom naklonjeno takvom zakonu, no taj zakon zapravo obuhvaća puno više od same Srebrenice.
Zakon vrijedi i za presude zapovjednicima HVO-a
Zakon tako obuhvaća sve zločine utvrđene “pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini.
Time se zabranjuje i propitkivanje haških presuda osuđenim čelnicima Herceg-Bosne i zapovjednicima HVO-a od kojih su neke vrlo upite utemeljenosti. A zakon istovremeno može spriječiti slobodu govora, neovisne istrage i historiografiju te štititi političke presude i montirane procese.
Da se zakon odnosi i na presude osuđenim zapovjednicima HVO-a potvrdila nam je za potral Otvoreno.hr pravnica i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt.
“Da. Taj zakon vrijedi za sve”, rekla je.
‘To samo pokazuje da je Bosna i Hercegovina institucionalno slaba država’
Komentirala je i svoje viđenje takvog nametanja zakoa.
“Donošenje ovakvog zakona bez da je to prošlo parlamentarnu proceduru samo pokazuje koliko je Bosna i Hercegovina institucionalno još uvijek jako slaba država”, rekla je Škare-Ožbolt.
“To pokazuje i sama činjenica da postoji potreba za donošenjem takvog zakona, pa i od strane međunarodne zajednice”, dodala je.
“Mislim da je to samo prikrivanje tepihom problema. To je bacanje debelog tepiha na probleme”, naglasila je.
‘Zabrana nikad nije promijenila mišljenja’
“Koliko je već prošlo godina od rata i Daytonskog sporazuma, međunarodni predstavnici su i dalje tamo i ništa se praktički nije promijenilo”, rekla je Škare-Ožbolt te dodala kako uopće ne znam je li stanje imalo bolje.
Upozorava i kako se samim zabranama ne mogu riješiti problemi.
“Dakle ja uopće nisam osoba koja bi branila genocid ili bi opravdavala genocid. Ne, nikada, apsolutno nikada. Ali mislim da dokle god Bosna i Hercegovina ne profunkcionira kao država sa svojim institucijama i da te institucije počnu same djelovati na javno mnijenje, ništa se neće puno popraviti” upozorila je.
“Ovo je sad već koliko, 26 godina! Hoće li će svijet biti bolji zabranom, a ne promijenom mišljenja? Zabrana nikad nije promijenila mišljenja. To je od kad je svijeta i vijeka!”, naglasila je te dodala kako misli da bi se to trebalo na jedan drugi način izregulirati.
‘Situacija u BiH je čudna, tu su neki truli kompromisi’
Usporedila je ratn u BiH sa današnjim zbivanjima u svijetu, ali ponovila kako sumnja da će se zabranom nešto promijeniti.
“A ono što se dogodilo u Srebrenici je apsolutna sramota čovječanstva isto kao što i ovo što se sad događa u Kabulu”, rekla je.
“Međutim, hoće li zakon koji zabranjuje nešto promijeniti, doista nisam sigurna. Čudi me ta tišina u Federaciji, a s druge strane burne reakcije u Republici Srpskoj. To samo pokazuje da su tu neki čudni truli kompromisi. A koji? To je teško sad ovog trenutka reći, politika u BiH mi je gotovo postala nejasna”, komentirala je.
“Činjenica je da je ovo samo bacanje debelog tepiha na probleme. Dakle to se ne radi tako. U 26 godina trebale su ojačati institucije države, a to se nije dogodilo i to se sad i vidi”, zaključila je Škare-Ožbolt.
