REFORMA POLJOPRIVREDE Vukovac: U planu je niz nedoumica, država je propustila još jednu priliku u zaustavljanju nestanka hrvatskog sela

Ružica Vukovac Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Hrvatska se može pohvaliti poljoprivrednim površinama, ali ne i produktivnosti i učinkovitosti prirodnih resursa, jer je ispod prosjeka EU. Proizvodnja ne zadovoljava potrebe stanovništva, turizma, prehrambene industrije i izvoza. Niska produktivnost i slabe tržišne veze utječu na proizvođače, pogotovo male i srednje. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti navodi se unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom kao rješenje.

Veliki je broj malih poljoprivrednih gospodarstava koji raspolažu malim površinama rascjepkanog poljoprivrednog zemljišta, skoro 70 posto poljoprivrednih gospodarstava. Unatoč potporama za uspostavu i financiranje rada proizvođačkih organizacija, udruživanje je vrlo nisko, registrirano ih je svega 20.

Investicije u resurse i proizvodnju su ograničene te većinom ovise o potporama, dok  investicija u istraživanje, razvoj i inovacije, skoro nema.


U 2019. godini uvozom voća i povrća ostvaren je vanjsko trgovinski deficit od 301 milijuna eura, koji je u odnosu na prethodnu godinu povećan za 20,6 posto, prema Državnom zavodu za statistiku.

Oko 23 posto stanovništva živi u siromaštvu, a godišnje je oko 400 tisuća tona otpada od hrane

Oko 23 posto stanovništva živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a godišnje nastaje oko 400.000 tona otpada od hrane, kako se procjenjuje.

Reforma se pokreće s ciljem, kako je navedeno u dokumentu, povećanja prehrambene sigurnosti te konkurentnosti hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora. Neke od mjera su:

  • unaprijediti konkurentnost poljoprivrede pojednostavljenjem administrativnih postupaka, okrupnjavanjem poljoprivrednih površina i stvaranjem pretpostavki za koncentriranje ponude proizvoda za tržište
  • uspostava mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća
  • unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju
  • digitalna transformacija poljoprivrede
  • unaprjeđenje sustava doniranja hrane
  • izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće
  • jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe voćem i povrćem
  • komasacija poljoprivrednog zemljišta
  • program trajnog praćenja stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta
  • infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane

‘Hrvatska je jedna od najnerazvijenijih članica EU’

Pravnica i saborska zastupnica Ružica Vukovac, koja se zalaže za pitanja poljoprivrede, ističe kako je Hrvatska zemlja uništene proizvodnje hrane i devastiranog ruralnog prostora.

“I dalje se tvrdoglavo najveći dio sredstava koje dobivamo iz zajedničkog proračuna EU troši na javni sektor. Umjesto da se sredstva usmjere prema gospodarstvenicima i poduzetnicima u koje ubrajam i naše poljoprivrednike. Hrvatska je jedna od najnerazvijenijih članica EU. Mladi i kvalitetni ljudi odseljavaju, čitave obitelji, imamo najveću stopu pada BDP-a”, govori nam.

Kritizira to što Vlada u proces izrade NPOO-a nije uključila zainteresirane dionike i ključne adresate te što dokument nije predstavljen u cijelosti.

“Zastupnici su se s pravom pitali zašto se sadržaj dokumenta krije od očiju javnosti, no odgovor, niti nakon održane rasprave, nismo dobili. Primijetit će te kako se vladajući zaklinju u transparentnost sustava, posebno u ovo predizborno vrijeme. No, krovne dokumente i pitanja od dalekosežne važnosti za budućnost zemlje ipak rješavaju u uskom krugu odabranih i to iza zatvorenih vrata”, smatra.

Ističe kako Hrvatska zauzima prvo mjesto među svim članicama EU po relativnoj visini dodijeljenih sredstava u BDP-u jer joj je dodijeljeno 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava, što čini 12 posto BDP-a. Također, ima i mogućnost korištenja vrlo povoljnih zajmova u iznosu 3,6 milijarde.

“Kako se radi o vrlo izdašnim sredstvima, uvjet za njihovo povlačenje i korištenje je provođenje reformi i ulaganja koja osiguravaju pametan, održiv i uključiv rast. Sljedeće bitno načelo koje NPOO mora poštivati je da se ne podupiru i ne obavljaju gospodarske djelatnosti kojima se nanosi bitna šteta bilo kojem od okolišnih ciljeva”, poručuje.

‘Dio plana koji se odnosi na poljoprivredu izaziva niz nedoumica i pitanja’

Tvrdi da predloženi dio NPOO-a koji se odnosi na poljoprivredu izaziva čitav niz nedoumica i pitanja te zamjera što u izradi istoga poljoprivrednici i njihovi legitimni predstavnici nisu sudjelovali, niti konzultirani, “Dakle, vladajući su već na prvom ispitu – pali”.

Od ukupno 49,1 milijarde kuna iz Mehanizma za oporavak i otpornost u sklopu plana za
poljoprivredu je planirano 988 milijuna kuna unutar komponente Gospodarstvo, odnosno podkomponente Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom. Taj iznos čini 2 posto ukupnih sredstava planiranih NPOO-om ili 3,77 posto komponente Gospodarstvo, dodaje.

Kao najveću mjeru ističe ‘Uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanjem proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća”. Procijenjeni trošak čini 62,35 posto ukupnog predviđenog ulaganja u spomenutoj podkomponenti ili gotovo 2/3 istog.

Za ‘Izgradnju i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće’ predviđeno je 610 milijuna kuna, a samo 6 milijuna kuna za ‘Jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe hranom’.

‘Ima li Hrvatska uz postojeće kapacitete potrebe za tolikim dodatnim i tko će upravljati logističko-distributivnim centrima?’

“Postavlja se pitanje ima li Hrvatska uz postojeće kapacitete potrebe za tolikim dodatnim i tko će upravljati logističko-distributivnim centrima? Stupanj udruživanja proizvođača je na vrlo niskoj razini, a ukoliko to budu javne ustanove, bit će problematična kvaliteta upravljanja takvim sustavima. Udio voća i povrća u ‘outputu’ poljoprivredne proizvodnje se posljednjih desetak godina kreće između 5,2 i 9,2 posto”, objašnjava.

Dodaje kako je nesumnjivo da Hrvatska treba moderne logističko-distributivne centre pod kontrolom samih proizvođača koji će njima znati kvalitetno upravljati. “Međutim, osnovna pretpostavka za to je udruživanje koje se mora podići na daleko višu razinu od trenutne”.

Smatra da bi mudrije bilo povećati izdvajanja za ‘Jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe hranom’ te bi dodatno trebalo preispitati koliko i kakvih logističko-distributivnih centara nam je potrebno, “što u prijedlogu NPOO-a nije vidljivo, a da budu dugoročno održivi i rentabilni”.

Drugi najveći pojedinačni trošak je, kako navodi, ‘Unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju’.

“Hrvatska vapi za zemljišnom reformom. Komasacija poljoprivrednog zemljišta je pokušavana već nekoliko puta i nikada nije provedena do kraja. Učinci svih prijašnjih pokušaja su zanemarivi. Stoga svakako treba pozdraviti namjeru Vlade da se započne s uspostavom sustava i postupcima komasacije koji će doprinijeti okrupnjavanju posjeda i racionalizaciji troškova proizvodnje. Kako se radi o zahtjevnom i dugotrajnom agrarno-pravnom postupku upitno je da li je zacrtani rok prekratak s obzirom na postojeće resurse i infrastrukturu za njegovo provođenje”.

Zakonom o poljoprivrednom zemljištu obvezno je praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta od strane poljoprivrednika, a kontrolu provedbe praćenja provodi HAPIH, dodaje. Smatra nejasnim kako se iznos od 13 milijuna kuna našao u planiranim troškovima.

“Dodatno je pitanje hoće li Komisija prihvatiti taj trošak iz razloga što potpora iz Mehanizma ne smije zamjenjivati stalne nacionalne proračunske rashode”.

‘Potpuno je nevidljivo i nejasno objašnjenje načina na koji mjere trebaju doprinijeti zelenoj tranziciji’

Tvrdi da je potpuno nevidljivo i nejasno kvalitativno objašnjenje načina na koji mjere iz plana za oporavak i otpornost trebaju doprinijeti zelenoj tranziciji, uključujući biološku raznolikost, ili rješavanju izazova koji iz toga proizlaze, te otpada li na njih iznos koji čini najmanje 37 posto ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana.

“Nacrt NPOO-a javnosti je trebalo predstaviti bar mjesec dana ranije, a u postupak izrade plana uključiti ključne čimbenike”, zaključuje.

Smatra da je, iako se radi o značajnim bespovratnim sredstvima koja će poljoprivredi biti stavljena na raspolaganja, bilo potrebno uključiti i ostale sektore koji se susreću sa strukturnim problemima i nesređenim tržištem (mlijeko i meso).

Ponovo postavlja pitanje na koje nije dobila odgovor vladajućih: “Nije li postotak dodijeljen poljoprivredi mogao biti malo veći s obzirom na značaj poljoprivrede i proizvodnje zdrave i lokalne hrane uvažavajući težinu  ozbiljnost problema s kojima se hrvatsko selo godinama bori?”.

‘Poljoprivreda je sektor koji može najbrže i najpovoljnije pomoći izlasku Hrvatske iz krize’

“Poljoprivreda bi trebala biti najvažnija odrednica hrvatskoga gospodarstva. Ekonomska politika s jedne strane mora osigurati uvjete u kojima se poljoprivredna proizvodnja isplati, te osigurati izgradnju infrastrukture za razvoj suvremene poljoprivrede. Upravo ovdje dolazi do izražaja financijska komponenta koja proizlazi iz dokumenata poput Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”.

Poljoprivreda je sektor koji može, kako ističe, najbrže i najpovoljnije pomoći izlasku Hrvatske iz krize u kojoj se nalazimo doista predugo. Nadogradnja s prerađivačkom industrijom i turizmom temelj je održivosti Hrvatske ekonomije, tvrdi.

“Hrvatska je propustila još jednu ozbiljnu priliku pomoći hrvatskom selu u zaustavljanju njegova galopirajućeg nestanka”, zaključuje.


Komentari