Pribičević o planu oporavka: Mnogi ne mogu dovoljno brzo zadovoljiti kriterije za sredstva, nema dovoljno ljudi koji pišu projekte i koji mogu drugima pomoći da dođu do novca

screenshot

Nacionalni plan oporavka i otpornosti za reformu gospodarstva sadrži prijedloge za projekte ukupne vrijednosti 49 milijardi kuna. Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju i znanosti, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, a 5 posto tržištu rada, zdravstvu i socijalnoj zaštiti. 

O planu njegove implementacije i koliko će biti uspješan novinar Marijan Opačak razgovarao je s profesoricom makroekonomije u Zagrebačkoj školi ekonomiji menadžmenta i ekonomskom analitičarkom Vedranom Pribičević u Terapiji powered by Dnevno.

˝Barem privatni sektor neće dobiti ono što je premijer naveo zato što će velik broj investicija ići preko javnih poduzeća. To je jedna floskula, nije da 40 posto ide gospodarstvu, nego ide uglavnom javnim poduzećima. S druge strane vrlo sam skeptična oko povlačenja novca, prvenstveno zato što je za usporedbu od 2014. do 2020., Hrvatskoj isplaćeno tek oko 16 posto raspoloživih sredstava iz EU fondova što je bitno ispod prosjeka. Sad bi se to trebalo dići na nekakvih 80 posto nekom crnom magijom. Tako da nisam baš pretjerano optimistična˝, rekla je Pribičević.

Smatra da su javne investicije i njihovo povećanje u ovim okolnostima dobar način kako povećati agregatnu potražnju.



˝To je knjiški primjer kako to rade kenezijanci u krizi. To je ispravan način, međutim problem se javlja s investicijama u Hrvatskoj jer su one iznimno neefikasne i imaju jako malen povrat na investicije, 0,7 posto što je na godišnjoj razini jako malo. Iako javna poduzeća imaju vrijednost imovine 80 posto BDP-a, dakle vrlo mali povrat na imovinu imaju i postoje ogromni koruptivni rizici, to definitivno nije baš pametno, sav novac preliti u javni sektor˝, rekla je i naglasila da je potrebno imati stručnjake koji će napisati projekt.

˝Osim toga moramo shvatiti da dosta toga što piše u nacionalnom planu oporavka se ne može direktno povezati s ovim smjernicama samog plana (zelena transformacija, digitalizacija,..). Imam osjećaj da su samo prepisali iz nacionalne strategije razvoja u drugi dokument i mislili da će možda to proći. Što se tiče malih jedinica lokalne samouprave, doista ne znam kako bi oni trebali povući sredstva. Jednostavno nemate institucionalne kapacitete, ljude koji bi pisali projekte, to stvarno nije mala stvar, za to trebate profesionalce˝, smatra.

Naglašava da se EU opekla na Rumunjskoj, Bugarskoj i Portugalu koji su netransparentno trošili sredstva te je stoga uvela kriterije koji mnogi nažalost ne mogu dovoljno brzo zadovoljiti.

˝Tu se vidi podkapacitiranost Hrvatske javne administracije, nemate ljude koji to mogu u zadanim rokovima odraditi, otjerali ste ih. Brzina je nažalost ključna. Ima puno međukoraka koje treba ispuniti da dođete do novca i to je način da osigurate da postoje svi mehanizmi kojima možete osigurati kako netko troši novac. S druge strane, to govori da nemate dovoljno kapacitete. Nemate dovoljno ljudi koji pišu projekte i koji mogu drugim ljudima pomoći da dođu do novca. To je dvostruki problem koji ne vidim da će se riješiti. I ovaj nacionalni plan oporavka ima nekakav rok trajanja˝, rekla je.

Na pitanje kako novac može pomoći gospodarstvu, Pribičević odgovara da na neki način Vlada računa da će se to preliti preko potrošnje na privatni sektor.

˝Međutim ono što će oni otkriti je da kupovna moć privatnog sektora ovisi o tome koliko će tvrtki preživjeti. Imamo jedne cijele sektore koji su bili u lockdownu, to ne može trajati beskonačno, ne možete beskonačno ljudima isplaćivati onih 4 000 kuna. Ne možete se oslanjati na to da će privatni sektor biti taj koji će onda javne tvrtke uzimati pod izvođače neke koji bi bile privatne tvrtke, da se to onda tako prelije na privatni sektor, na to ne možete računati. To astronomski pojačava koruptivne rizike˝, smatra.

Osvrnuvši se na reforme koje Hrvatskoj treba, Pribičević tvrdi da joj treba završetak trodiobe vlasti.

˝Još nemamo neovisnu sudsku vlast, odnosno neovisno sudstvo, a bez toga nema ni tržišta, nema ni poštivanja ugovora i nema ni onoga što zovemo tržišna ekonomija. To je prva reforma koju treba napraviti. Zdravstvenu, mirovinsku i ostale reforme ne može napraviti jedan premijer, već je to nešto čime ćemo se baviti narednih trideset godina, možda čak i 40. Mi smo se 2020. po realnom BDP-u vratili tamo negdje na 2009. godinu, odnosno 2004. Dakle kasnimo već 15 godina sami za sobom, a s ostatkom nove Europe kasnimo, novih zemalja koje su dio EU, oni su nas prestigli prije 20 godina˝, rekla je.

Osvrnula se na izjavu bivšeg ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića da smo mi došli na nekakvih 60 posto jednakosti sa zemljama starih članica EU.

˝Mislim da je tu porazno kad pogledate druge zemlje koje su bile ispod Hrvatske, a recimo jedna Poljska, Estonija, Litva koje su došle sa 50 posto na 80 posto tako da Hrvatska stagnira. Ta stabilnost o kojoj se stalno priča je zapravo stagnacija tako da je to smiješno kad izvlačite tako nekakve brojke. Gledate kako vaš konj trči, a nije bitno kako ovi drugi˝, tvrdi.

Komentirala je premijerove izjave da je u ovoj pandemijskoj godini povećao plaće za 1000 kn.

˝Ne znam odakle mu taj podatak.  Prva i osnovna stvar je da su oni zaposlili dodatnih 4000 ili 6000 ljudi. Drugo, od 2016. otkad je došao na vlast, plaće su se povećale za 2000 kuna, međutim isto volim reći koliko su se povećale plaće u javnom sektoru. Postoje istraživanja koja pokazuju da javni sektor doista jako utječe na plaće u privatnom sektoru. Distorzira ga. Nekada kad bi plaće trebale padati u recesiji recimo, uvijek je pitanje hoćete li smanjiti plaće ljudima ili ćete ljude otpustiti? Problem je što javni sektor sa sindikatima uvijek povećava plaće bezobzira je li riječ o recesiji ili ne tako da to smanjuje fleksibilnost tržišta rada, toliki udio javnog sektor. U Ličko-senskoj županiji, preko 50 posto zaposlenih su u javnom sektoru˝, zaključila je.

 

Komentari