Predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo: Najveći je problem nedostatak udomitelja, djeca se vraćaju u biološke obitelji, a kompetencije roditelja nisu poboljšane

Klaićeva/ilustracija Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Tragične smrti zlostavljane djevojčice od dvije i pol godine, koja je preminula zbog teških ozljeda glave, te bebe u Dječjem domu Klasje u Osijeku, ponovo su pokazali da postoje problemi u sustavu socijalne skrbi. 

Predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece Dubravka Čordašev, kada je u pitanju udomiteljstvo, objašnjava da je najveći problem nedostatak udomitelja.

“Prosječna starosna dob udomitelja je oko 60 godina, novi zakon i dosadašnje kampanje nisu pridonijeli povećanju broja udomitelja samim time se dešavaju ovakve nesretne situacije jer socijalni radnici nemaju kuda smjestiti djecu za koju je potreban smještaj pa se djeca vraćaju u biološke obitelji uz malu naznaku poboljšanja uvjeta, u većini slučajeva materijalnog, dok roditelji ostaju isti odnosno nisu osnaženi i nisu poboljšane njihove roditeljske kompetencije”, govori nam.

Ističe da u udomiteljstvu vlada kaos u smislu da mjesta u udomiteljskim obiteljima i institucijama nema dovoljno.



“Većina udomiteljskih obitelji trenutno na privremenom smještaju ima petero do šestero i više djece te socijalni radnici taj privremeni oblik moraju zakonski ispoštovati, a s djecom nemaju kamo”.

Neujednačeni rad centara

Naglašava da se problem pojavljuje i kod neujednačenog rada centara u smislu rješenja o jednokratnim naknadama, odlukama o susretima udomljene djece s biološkim roditeljima, nedostatak psihološke pomoći za udomljenu djecu i udomitelje.

Kao prepreke se pojavljuje i pribavljanje suglasnosti roditelja/skrbnika za udomljenu djecu za sudjelovanje na školskim izletima, odlaske liječniku i vanškolske aktivnost.

Kada je u pitanju povratak djeteta biološkim roditeljima odlučuje sud.

“Udomiteljstvo je privremeni oblik smještaja djece, odluku o povratku djeteta donosi sud na prijedlog Centra za socijalnu skrb, dakle udomitelji ne sudjeluju u odluci povratka djeteta u biološku obitelj”, objašnjava.

Malo profesionalnih udomitelja, specijaliranih niti jedan

Novim Zakonom o udomiteljstvu doneseno je da postoji tradicionalno, profesionalno i specijalizirano udomiteljstvo.

“U praksi ima vrlo malo profesionalnih udomitelja, a specijaliziranih nema niti jedan”, ističe te dodaje kako su na to ukazali na prvom sastanku koji se je održao u ožujku ove godine.

U profesionalnom udomiteljstvu udomitelj ostvaruje, kako navodi, pravo na naknadu od 2.500 kuna za troje djece i pravo na radni staž. U tradicionalnom, udomitelj prima 830 kuna udomiteljske naknade po djetetu, dok u specijaliziranom za koje je potrebna viša ili visoka stručna sprema udomitelj ostvaruje pravo na 6.500 kuna naknade i pravo na radni staž. Specijalizirani udomitelj bi se trebao brinuti za jedno dijete s teškim mentalnim i/ili fizičkim poteškoćama.

Pokreće se cjelokupna reforma udomiteljstva

Na pitanje što se može očekivati nakon sastanka s ministrom obitelji i socijalne politike Josipom Aladrovićem odgovara da je na sastanku prepoznata potreba za hitnim izmjenama i dopunama Zakona i pristupom analizi stanja udomiteljstva.

“Pokreće se cjelokupna reforma udomiteljstva u suradnji sa strukom i udomiteljima te je dogovoren sastanak za sljedeći tjedan. Samim time što smo dogovorili novu reformu nadamo se da će se time sustav poboljšati”, smatra.

Na rad udomitelja i udomljenu djecu utječe i pandemija koronavirusa.

“Pandemija otežava susrete udomljene djece s biološkim roditeljima zbog straha od obolijevanja, djeca pohađaju online nastavu koja što je dodatan pritisak na udomitelje koji u svom kućanstvu brinu o nekoliko školaraca, time udomitelji preuzimaju ulogu učitelja. Online nastava donosi i poteškoće glede nedovoljne informatičke opreme potrebne za svu udomljenu djecu kako bi odrađivala školske obaveze od kuće koja je u većini slučajeva udomiteljskih obitelji opskrbljena jednim ili dva računala”, naglašava.

Komentari