Predrag Matić: Nitko normalan ne zalaže se za abortus, to je krajnji izbor i najteža odluka za ženu

Bivši ministar branitelja i aktualni SDP-ov zastupnik u europskom parlamentu Predrag Matić, prije 15 godina komentirao je odnos prema vjeri i Domovinskom ratu, a za Otvoreno.hr komentirao je i iz današnje perspektive.

“Vjera u Boga je velika stvar. Kad smo se našli tamo u Vukovaru, u onome okruženju, ostavljeni od svih, onda smo mogli vjerovati samo u jednu osobu, u jednu moć koja nas nije ostavila, a to je Bog”, rekao je tada Predrag Matić u intervjuu za Veritas.

‘Već je u šlo u legendu da su naši branitelji imali krunice oko vrata’

“Kad je neka frka ili tome slično, tada se i najveći nevjernik prisjeti Boga pa kaže: ‘Pomozi Bože!’ Već je ušlo u legendu da su naši branitelji imali krunice oko vrata”, rekao je te dodao:

“Skoro svi smo imali krunice oko vrata. I oni koji su vjerovali u Boga, a i oni koji nisu vjernici. I u najtežim trenucima znali smo je stiskati u ruci. To je taj dio u kojemu ja mogu govoriti o vjeri.”



Riječ je o intervjuu u katoličkom časopisu Veritas iz 2006. godine, a s Matićem je tada razgovarao Ivan Penava.

No nije riječ o vukovarskom gradonačelniku već svećeniku fra Ivanu Penavi, a razgovor je održan povodom izdanja Matićeve knjige “Ništa lažno” u kojoj opisuje obranu Vukovara i patnje u srpskim logorima.

‘Srbi koji su osjetili Hrvatsku kao svoju domovinu, branili su je’

Osim odnosa prema vjeri Matić je dao i zanimljive izjave o Srbima u redovima Hrvatske vojske, Oluji te haškim optužnicama.

“Mi smo morali dokazivati cijelo vrijeme da Hrvatska vodi obrambeni rat. Jedan od velikih dokaza tome jest to da je u našim postrojbama bilo dosta Srba, sigurno deset posto. Dok se na srpskoj strani Hrvate moglo nabrojati na prste. To je već dovoljan pokazatelj. Da smo mi vodili isključivo nacionalni rat, što bi onda Srbi radili u našoj vojsci. Srbi koji su osjetili Hrvatsku kao svoju domovinu, branili su svoju domovinu. Njih nije zanimalo ništa drugo, nego da brane svoju domovinu od agresije druge zemlje, bez obzira što su pripadnici vojske te druge zemlje njihovi sunarodnjaci. To Hrvatska nije nikad iskoristila i žao mi je. Mislim da to nije bio dobar potez”, rekao je.

‘Stvari nakon oluje su kriminalna i krivična djela, a ne ratni zločin’

“Kao visoki časnik koji sam radio u glavnom stožeru mogu reći da sigurno osobna odgovornost na našim zapovjednicima ne stoji. Stvari koje su počinili naši ljudi nakon Oluje su kriminalna i krivična djela i mi smo to trebali tretirati kao najobičniju krađu i ubojstvo, a ne kao ratni zločin”, rekao je te dodao:

“Govorim o pojavama nakon Oluje, jer u samoj Oluji, u tih nekoliko dana, nije bilo zločina. Ratni zločin se gotovo u pravilu ne događa u samom ratu, nego nakon vojnih operacija. A mi smo naš rat, našu ratnu operaciju briljantno završili u četiri dana. One koji su je uprljali nakon toga neka dostigne ruka pravde”.

‘Dajemo potporu generalu koji će na sudu dokazati da su te optužbe neutemeljene’

Komentirao je i tada aktualne skupove podrške generalima.

“Ovi skupovi potpore nakon uhićenja generala Gotovine su potpuno opravdani. Jer to nisu prosvjedi, to nije rušenje legalno izabrane vlasti, nego skupovi potpore našem uhićenom generalu da mu damo do znanja da smo uz njega. Ne moramo sad svi mi sjediti u Haagu da bismo bili s njim. Začudila me reakcija službene vlasti koja nije baš s odobravanje prihvatila ove skupove potpore.

Jer to nije ništa ilegalno, ništa protiv ulaska u Euro-atlantske integracije, o kojima mi govorimo. Samo žalosno je da se u Splitu nisu našli ponovno i premijer i predsjednik države. Mi dajemo potporu generalu koji će sada na sudu dokazati da su te optužbe neutemeljene i da ne stoje”, rekao je.

Matića smo zamolili i za komentar tog intervjua te mu postavili nekoliko pitanja vezanih uz njegov današnji odnos i stavove prema vjeri, Crkvi i vrijednostima.

‘Nikada nisam bio neki veliki vjernik, živim sukladno Božjim i ljudskim vrijednostima’

“Nikada nisam bio neki veliki vjernik, barem prema mjerilima današnjih velikih vjernika koji se nedjeljama lome preko oltara, a ostalim danima varaju, kradu, lažu… Više bih mogao reći da živim sukladno Božjim i ljudskim vrijednostima za koje nije potrebno biti posebno “veliki vjernik” nego prije svega čovjek i ljudsko biće.

Naravno da i danas kao i prije 30 godina u ratu i zarobljeničkim logorima znam zazvati Božju pomoć, ali to je vjerujući da će On, ako postoji, prije pomoći onome tko tu pomoć zaziva iskreno i od srca nego onima kojima je to usputna uzrečica, a ponekad i psovka”, odgovorio je Matić za Otvoreno na upit koliko mu je danas vjera značajna.

Na upit smatra li se katolikom, Matić odgovara potvrdno.

“Da, smatram se katolikom jer je to tako recimo “dobiveno” obiteljski, ali prije svega smatram se kršćaninom jer je to puno više od katolicizma. Papa Franjo je jednom prigodom rekao da su mnogi ljudi katolici, ali nažalost ne i kršćani”, napisao je.

Na upit prakticira li vjeru, odgovara da “ukoliko je vjera življenje prema načelima kršćanstva, a to su poštenje, dobrota i ljubav, onda da”.

“A ako je prakticiranje vjere redoviti odlazak u crkvu, onda to nisam. Moja je teta kao polupismena žena pročitala Bibliju više od desetak puta i još kao malome mi je rekla da bi bio dobar i pošten čovjek uopće ne moraš ići u crkvu. Primjera radi, od preko 600 haških zatvorenika optuženih i osuđenih za najteže ratne zločine, sve i jedan su istaknuli kako su veliki vjernici. Toliko o prakticiranju vjere”, dodao je.

‘Nitko normalan ne zalaže se za abortus, to je krajnji izbor i najteža odluka za ženu’

Smatra i kako njegova rezolucija potpuno u skladu s njegovim vrijednostima.

“Rezolucija o seksualnom zdravlju i pravima žena koja je nedavno usvojena u Europskom parlamentu potpuno je u skladu s mojim vrijednostima jer da nije, ne bih se toliko srčano zalagao za njenu donošenje. Ovdje još jednom ističem da se nitko normalan ne zalaže za abortus jer navjerojatnije na to aludirate kad spominjete rezoluciju”, odgovorio je.

‘Liječnici imaju pravo na priziv savjesti’

“Abortus je izbor, krajnji izbor i najteža odluka koju neka žena može donijeti. U današnje vrijeme kada medicina može sa sigurnošću utvrditi teška oštećenja ploda, kada je trudnoća plod zvjerstava poput silovanja, uopće ne vidim tko je taj tko može ženi zabraniti odluku o pobačaju. Još jednom naglašavam da je to najteža moguća odluka koju žena može donijeti. Drugo “sporno” pitanje je priziv savjesti liječnika. Ni tu nema nikakvih prijepora; liječnici imaju pravo na priziv savjesti, ali u zdravstvenim ustanovama, posebno javnim, moraju postojati liječnici koji će na zahtjev žene obaviti medicinski zahvat”, pojašnjava Matić.

Na upit smatra li pobačaj imalo moralno upitnim, Matić odgovara kako ne smatra.

“Da imam bilo kakvih moralnih ili bilo kojih drugih dvojbi, ne bih se primio posla oko donošenja Rezolucije. Moralno upitni i licemjerni su stavovi onih koji o tome često i gorljivo pričaju, a u stvarnosti žive u potpunoj suprotnosti s onim što javno promoviraju. Takvih je primjera bezbroj i u Hrvatskoj, a i u Europskom parlamentu smo imali slučaj bivšeg kolege žestokog konzervativca koji je doslovno prijepodne pisao tvrde ćudoredne zakone, a noću ih žestoko kršio”, odgovorio je Matić.

Upitali smo ga i za njegove kritike rada humantiranih udruga Crvenog križa i Caritasa te smatra li da one imaju unutarnjih problema.

“Tijekom potresa na Banovini, Caritas uopće nisam spominjao iako bi se po tom pitanju dalo štošta reći, ali svakako cijenim njihovu humanitarnu ulogu. A što se tiče Crvenog križa, i vrapci na grani znaju da je to jedna od sekcija HDZ-a pa je moja kritika upućena prema njima bila upućena kroz političku sferu, a ne humanitarni rad koji nisam komentirao. Uostalom, Međunarodni crveni križ odigrao je nemjerljivu ulogu u pomoći hrvatskim zarobljenicima u srpskim logorima 90-ih”, odgovorio je.

‘U našoj Vladi sjedilo je sedam hrvatskih branitelja, toliko ih nema u posljedne dvije HDZ-ove vlade zajedno’

Upitali smo ga i za mišljenje o Katoličkoj crkvi kao instituciji.

Kad bi Katolička crkva bila onakva kakvu je vide Sveti Otac papa Franjo ili naši biskupi poput Mate Uzinića, Ivana Devčića, Đure Hranića ili mladog svećenika fra Ivana Penave sa Svetog Duha, tada bi to bila institucija koju bi uvijek s radošću podupirao. Ali kako hrvatsku Katoličku crkvu vode ljudi poput biskupa Pozaića koji je na Vladu u kojoj sam ja bio zazivao Oluju, a podsjećam, u toj Vladi je sjedilo sedam hrvatskih branitelja; broja kojeg nema u posljedne dvije HDZ-ove vlade zajedno, ili onih biskupa poput Mrzljaka, Košića, Bogovića, tada bih taj svoj odnos definirao prema onoj poznatoj “poštujem crkvu, ali nažalost ne i sve “popove”, zaključuje Matić.

Komentari