Poljoprivredni analitičar: Je li poljoprivreda postala socijalna grana koja je pomalo na izdisaju?, Predsjednik HPK: Potrošačima je još uvijek najbitnija cijena, a tek onda podrijetlo proizvoda

Pixabay

U trgovinama i na tržnicama cijene hrane, posebice voća i povrća u zadnje vrijeme “lete u nebo”. Proizvodi su sve skuplji, a kućni proračun i novčanik prosječnog hrvatskog stanovnika sve tanji. Sukobljavamo se s inflacijom koja je već ušla na “mala vrata”. Što se dogodilo možemo samo nagađati. Ekonomski stručnjaci, poljoprivrednici, ali i ostali imaju svoja mišljenja o tome zašto cijene hrane tako vrtoglavo rastu.

Kako bismo stvorili sliku o tome gdje griješimo i što se može popraviti, za objašnjenje smo upitali stručnjake u tom području. Jedan od njih je poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović, vlasnik Kombinata 1969, PR agencije specijalizirane za poljoprivredu i agrobiznis koji je rekao kako je odgovor – jednostavan.

Prema njegovom mišljenju, cijene hrane su visoke jer ne proizvodimo dovoljno za svoje potrebe i jer smo većinu proizvodnje sveli na gotovo opasnu simboliku. U to ne spada ratarstvo u kojem su primjetni pozitivni pomaci.

“Naša pšenica, kukuruz, soja odlaze na svjetsko tržište po izuzetno dobrim cijenama, a kasnije nam se vraćaju kroz uvoz, kao proizvodi dodane vrijednosti, s izuzetno visokim cijenama. Dovoljno je vidjeti koliko uvozimo kruha i pekarskih proizvoda, mesa, mlijeka, voća i povrća. Kada imate malu proizvodnju onda ste ovisni o uvozu i svaki mali tektonski poremećaj u svijetu odražava se na nestabilno tržište kakvo je hrvatsko već godinama i te globalne promjene prvo udare na novčanik običnih potrošača”, rekao je Kuskunović.



‘Od visokih cijena profitiraju proizvođači, farmeri, seljaci…’

Ako država ne razmišlja o tome kako povećati proizvodnju, barem onih proizvoda za koje ima preduvjete i ogroman potencijal tada je to država koja je u problemu, smatra on, jer je ovisna o globalnom tržištu i svaka mala promjena na njemu daleko se snažnije održava u našim trgovinama.

Kuskunović ističe kako u sadašnjoj situaciji od visokih cijena hrane profitiraju proizvođači, farmeri, seljaci…

“Oni danas prodaju smokve po 40 i više kuna, grah i mahune skuplje su od najbolje junetine, lubenicama se cijena gotovo cijelo ljeto nije smanjivala, a cijene nektarina izuzetno loše kvalitete, koje se prodaju po trgovačkim centrima, ne spuštaju se ispod 15 ili 20 kuna”, rekao je.

Dodao je kako se “Hrvati vole hvaliti kako smo dio zajedničkog europskog tržišta i nije nam drago kada uspoređujemo cijene sa zemljama u regiji, jer tako proizlazi da se nismo pomaknuli naprijed, nego nas netko stalno vuče na mrski Zapadni Balkan”.

‘Poljoprivreda se svela na distribuciju novca iz EU fondova’

No svatko tko putuje u BiH, Srbiju ili Sjevernu Makedoniji, naglašava poljoprivredni analitičar, lako se može uvjeriti u to kakva je ponuda proizvoda na njihovim tržnicama, posebice voća i povrća te koliko se raznih sorti rajčica, krastavaca, lubenica i paprike nudi kupcima.

“A cijene daleko, daleko niže od naših”, istaknuo je Kuskunović.

Napomenuo je kako se u svim državama bivše Jugoslavije zadržala kakva-takva proizvodnja za razliku od Hrvatske, gdje se, prema njegovom mišljenju, poljoprivreda svela na distribuciju novca iz europskih fondova.

“Kada se pogledaju objave na stranicama Ministarstva poljoprivrede vidljivo je da se uglavnom komunicira davanje novca i pomoć – kao da je poljoprivreda postala socijalna grana koja je pomalo na izdisaju. Rijetko gdje se mogu čuti neki rezultati u uspjesima u proizvodnji, a ipak smo prošle godine imali rekordnu proizvodnju kukuruza, i to najveću u posljednjih desetak godina”, naglasio je Kuskunović.

‘U Hrvatskoj je niska razina kupovne moći’

Unatoč svemu tome, hranu moramo kupovati. Porazna je činjenica što u Hrvatskoj 30 posto kućnog proračuna odlazi na hranu. Usporedbe radi, u EU troši se 10 posto novaca na kupovinu hrane i prehrambenih artikala.

Zašto toliko novaca trošimo na hranu komentirao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

On je rekao da hrvatska kućanstva i nakon ulaska u EU i dalje najveći dio svog dohotka troše na hranu što je samo dokaz niske razine kupovne moći te je Hrvatska po kupovnoj moći u kategoriji zemalja koje su pri dnu ljestvice unutar EU.

“Nažalost Hrvatska poljoprivredna komora već godinama upozorava i apelira da je potrebno povećavati domaću razinu samodostatnosti i da je nužno više pažnje posvetiti prehrambenoj suverenosti i ulaganju novca u nove proizvodne investicije koje će pokrenuti novi ciklus u poljoprivredi i proizvodnji hrane. Činjenica je da je nekoliko godina ovaj udjel potrošnje za hranu u ukupnoj potrošnji počeo padati, ali na žalost ove godine imamo globalne poremećaje na koje je Hrvatska poljoprivredna komora prva upozorila još početkom ljeta kada su naši Odbori za stočarstvo, tovno govedarstvo i mljekarstvo upozorili da su cijene žitarica i stočne hrane izuzetno porasle na svjetskom tržištu te da je važno te trendove na vrijeme prepoznati i primijeniti mjere kako bi se zaštitila domaća proizvodnja”, istaknuo je Jakopović.

‘Viškovi hrane po dampinškim cijenama na hrvatskom tržištu’

On smatra kako su se tijekom koronakrize na svjetskom tržištu pojavili ogromni tržišni viškovi hrane koji su po niskim cijenama, dapače dampinškim cijenama dolazili na hrvatsko tržište.

“Tada smo zatražili da se formira Odbor pri Ministarstvu poljoprivrede kako bi se utvrdilo kako je moguće da nam dolazi meso, mlijeko, voće i povrće po cijenama koje su niže od realnih proizvođačkih cijena iz zemalja iz kojih uvozimo hranu. Naši proizvođači u odnosu na proizvođače iz drugih EU zemalja imaju jedan investicijski ciklus manje nego naša konkurencija jer smo kasnije ušli u EU. Mi kroz Odbore stalno predlažemo mjere i alate kako naše poljoprivrednike učiniti konkurentnijima i kako im omogućiti da kroz EU fondove lakše investiraju u dodatne stvari poput proizvodnje električne energije – solarne panele i slično, kako bi povećali svoju razinu dohotka i tako pokušali zadržati razine cijena da mogu konkurirati uvoznoj robi”, rekao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Dodao je kako je ova godina i zbog klimatski promjena te elementarnih nepogoda suše, poplava i dr. utjecala da su nam neke proizvodnje niže, zbog čega smo prisiljeni uvoziti hranu koja je počela rasti na svjetskom tržištu.

‘Povećati svijest o potrošnji domaćih proizvoda’

Jakopović ističe kako Hrvatska mora u svojim strateškim planovima za novu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU, definirati na koji način postići da se proizvodi više, da se proizvodnja regionalizira, ali mora iznaći i način da se domaće tržište bolje zaštiti i da se poveća svijest o potrebi već potrošnje domaćih proizvoda.

“Mi danas imamo situaciju da su otkupljivači tijekom proljeća ponudili više otkupne cijene za žitarice jer su imali predviđanja da će doći do globalnog rasta cijena, a danas domaća pšenica odlazi u izvoz po daleko većim cijenama nego što je plaćena našim proizvođačima, od čega profitiraju najviše izvoznici i otkupljivači. Slično će se dogoditi i s kukuruzom i mi u HPK se bojimo da će to utjecati na rast cijena mesa već od jeseni jer u sadašnjim uvjetima – skupe stočne hrane i rasta svih drugih troškova teško možemo ponuditi meso po sadašnjim cijenama”, rekao je Jakopović.

U Hrvatskoj su više cijene hrane nego u ostalim europskim zemljama. Predsjednik HPK ističe kako to nije baš tako jer su “cijene hrane u Hrvatskoj u prosjeku ili ispod cijena u razvijenim zemljama EU, ali su isto tako više u odnosu na cijene u državama iz našeg okruženja i slabije razvijenih država EU”.

‘Hrvatska je skupa država i PDV na hranu je previsok’

“Na cijenu utječe ponuda i potražnja, a poznato je da smo mi u mnogim proizvodnjama i dalje ispod razine samodostatnosti i to je razlog što su u ovako izvanrednim situacijama cijene visoke. Hrvatska je skupa država i naši poljoprivrednici se često žale da imaju brojne troškove koji nadmašuju troškove njihovih kolega u drugim državama. Isto tako PDV na hranu je također visok. Mi ulažemo dosta novca u poljoprivredu i održavanje razine dohotka poljoprivrednika, i razumijemo potrošače koji pri odabiru proizvoda daju prednost jeftinijim uvoznim proizvodima, nego nešto skupljim, ali kvalitetnijim domaćim proizvodima”, rekao je Jakopović.

Ova situacija nas treba naučiti da svi zajedno moramo gledati kako da se domaće žitarice i uljarice više prerađuju u Hrvatskoj, a za to su potrebne investicije u moderne proizvodne kapacitete koji će proizvoditi proizvode dodane vrijednosti i korak po korak rješavati pitanje samodostatnosti i veće proizvodnje.

“HPK nastoji artikulirati sve probleme u domaćoj proizvodnji prema Ministarstvu poljoprivrede, ali i krovnom udruženju EU poljoprivrednika Copa Cogeca, čiji sam potpredsjednik. Sa problemom rasta cijena suočene su i druge zemlje EU, a ono što se već sada može reći da će i nova ZPP koja će biti usmjerena na više ekološke standarde i na očuvanje klime i okoliša pred poljoprivrednike stavljati još veće zahtjeve – manja uporaba pesticida, usmjerenost na ekološku proizvodnju i slično, što će sve utjecati da će biti potrebno ili više novca usmjeravati na poljoprivredu ili će neminovno doći do rasta cijena hrane što svakako ne ide na ruku potrošača, posebice onih s nižom kupovnom moći”, istaknuo je predsjednik HPK.

Već je rečeno kako je u našoj zemlji niska proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, ali gdje smo u odnosu na ostale europske zemlje?

‘Iznimno dobri rezultati u ratarstvu’

Jakopović je rekao kako “Hrvatska posljednjih godina ima izuzetno dobre rezultate u ratarskoj proizvodnji i obaraju se rekordi kada je riječ o proizvodnji pšenice, kukuruza ili uljarica”.

“U dijelu voća i povrća i dalje smo ispod razine potreba domaćeg tržišta iako se provode mjere koje bi to trebale početi mijenjati, a planira se izgradnja skladišta, distributivnih centara i dr. Kada je riječ o mesu i mlijeku poznato je da već dugi niz godina imamo negativne trendove u tim proizvodnjama unatoč mjerama i pokušajima da se oni promjene. Moje je mišljenje da smo puno stvari u poljoprivredi trebali riješiti prije ulaska u EU, te da smo EU fondove više trebali usmjeriti u proizvodne investicije koje bi pokrenule razvoj. Mi zadnjih godina imamo neke pozitivne trendove jer nam primjerice raste vrijednost poljoprivredne proizvodnje i vidimo pomake u pojedinim proizvodnjama, no vjerujem da bi bilo potrebno te trendove ubrzati i potaknuti više mladih da ostaju na selu i pokrenu nove investicije, primjenjuju nova znanja i novi pristup tržištu”, naglasio je Jakopović.

Zadnjih godina primjetni su trendovi rasta izvoza i smanjivanja uvoza, no Hrvatska je i dalje veliki uvoznik hrane te se procjenjuje da više od 40 posto naših potreba za hranom uvozimo.

Predsjednik HPK je još jednom istaknuo kako se najviše izvoze žitarice, uljarice, a uvoze gotovi proizvodi – pekarski proizvodi, meso, mlijeko, voće i povrće. Prema njegovim riječima, u tom je dijelu potrebno napraviti strateški zaokret i pronaći način da naša kvalitetna sirovina ostaje kod nas bilo da se troši kroz povećanje stočarstva i povećanje proizvodnje mesa, ili da se izgrade moderni preradbeni kapaciteti pa da izvozimo gotove proizvode ili primjerice stočnu hranu od naše sirovine.

‘Trgovci se u prodaji služe raznim trikovima’

“Hrana koju uvozimo je uglavnom niže cijene, ali i niže kvalitete od domaće. To smo već vidjeli na mesu, mlijeku, voću i povrću, jer kada su dobre godine i na EU tržištu ima viškova proizvoda lošije kvalitete koji dolaze po cijenama koje nemaju realnu ekonomsku opravdanost da budu tako niske. Najveći problem u tome su trgovci i uvoznici koji gledaju svoj profit, a naši proizvodi ne mogu pronaći mjesto na polici ili su nešto skuplji”, rekao je Jakopović.

Istraživanje EU pokazalo je kako potrošači u Hrvatskoj na šesto mjesto pri odabiru hrane koju kupuju stavljaju podrijetlo robe, a na prvom mjestu im je cijena. I opet se vraćamo na početak – kupovna moć i standard su ključni da bi se za hranu trošilo manje i da bi naši potrošači kroz kupovanje domaćih proizvoda više i jače potaknuli domaću poljoprivrednu proizvodnju.

“I sadašnja situacija s rastom cijena pokazuje kako trgovci ponekad u želji za ekstra profitom pokušavaju umjetno podići cijene (ovih dana se to vidi na voću i povrću u trgovačkim lancima), te ispituju granicu do koje potrošač može podnijeti te cijene. Kada vide da prodaja pada onda ruše cijene i idu na akcijsku prodaju. Sve su to trikovi na koje naši proizvođači koji vrijedno rade i proizvode ne mogu odgovoriti jer još uvijek nemaju adekvatnu zaštitu domaćih institucija”, zaključio je Jakopović.

Komentari