Pješače i po nekoliko sati s teškom opremom, suočavaju se s ozljedama i opekotinama, a ponekad nose i ‘glavu u torbi’ dok hodaju miniranim područjem kako bi došli do vatrene stihije koja vrlo brzo može ugroziti ljudske živote.
U gašenju šumskih požara vatrogascima veliki problem predstavljaju udaljenosti te brdska i planinska područja do kojih nije moguće doći vozilom. U takvim slučajevima na požarište dolaze helikopterima, a onda ih čeka dugo pješačenje što u kombinaciji s teškim terenom i visokim temeraturama može biti iscrpno, kako nam objašnjavaju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
“Na svakom požaru prioritet je sačuvati objekte koje ugrožava požar. Vatrogascima je njihov zadatak otežan ukoliko prostor uz objekte nije očišćen od raslinja”, ističu.
Važno je stalno učenje
Kako bi izdržali teške uvjete te uspjeli ugasiti požare važna je priprema. Osim znanja koja profesionalni vatrogasci dobivaju školovanjem, a dobrovoljni vatrogasci na temeljnim osposobljavanjima, bitno je stalno učenje te uvježbavanje rada s opremom.
“U hrvatskom vatrogastvu postoji niz usavršavanja među kojima se ističu rad s motornom pilom, osposobljavanje za gašenje požara otvorenog prostora. U suradnji s MORH-om provode se osposobljavanja za prijevoz vatrogasaca helikopterom na požarište. U svim vatrogasnim organizacijama provode se vježbe, kako bi se vatrogasci upoznali s
opremom i taktičkim pristupima”, objašnjavaju.
Dodaju kako je važna i tjelesna spremnost vatrogasaca. Tako su od posebne važnosti vježbe na državnoj i međunarodnoj razini, poput vježbe Sigurnost te vježbe Cres Modex koja je održana 2019. godine, a na kojoj su uvježbavani scenariji gašenja velikih požara otvorenog prostora.
Hrvatska na četvrtom mjestu
U odnosu broja vatrogasaca na broj stanovnika, Hrvatska se nalazi na dosta visokom četvrtom mjestu, prema svjetskoj vatrogasnoj statistici koju vodi organizacija CTIF (Međunarodna zajednica vatrogasnih i spasilačkih službi).
“Kod nas na 69 stanovnika imamo jednog vatrogasca. Na prvom mjestu je Slovenija s jednim vatrogascem na 12 stanovnika. U Italiji jedan vatrogasac ide na 1247 stanovnika, Grčkoj jedan ide na 677, a u Albaniji na 4974”, govore.
Najviše ima dobrovoljnih vatrogasaca, 64.456, od kojih je 21.912 operativnih u 1845 dobrovoljnih vatrogasnih društava. Dok je 2.641 profesionalni vatrogasac u 76 javnih vatrogasnih postrojbi. Na raspolaganju imaju 4.455 vatrogasnih vozila raznih namjena.
Na priobalju je 1.120 profesionalnih vatrogasaca u JVP priobalnih županija, 5.000 dobrovoljnih vatrogasaca iz priobalnih županija, 46 vatrogasaca pripadnika Državne vatrogasne intervencijske postrojbe HVZ-a, 101 vatrogasac sa 13 vozila iz kontinentalnog dijela Hrvatske dislociranih na 10 mjesta, (u jednoj smjeni), te do 1.000 sezonskih vatrogasaca, članovi DVD-a s priobalja.
Uz vatrogasce za djelovanje na požarima je, dodaju, spremno i do 200 pripadnika Protupožarnih namjenski organiziranih snaga OS RH (kopnene, zrakoplovne i pomorske snage), snage interventne i temeljne policije te interventni tim za spašavanje DVIP, HGSS, Hitna pomoć.
MORH aktivno sudjeluje u požarnoj sezoni, kako navode. Na raspolaganju je do šest CL 415 – Canadair, šest Air tractora AT 802, kao i jedan helikopter Mi-8 MTV-1.
“U slučaju potrebe angažirat će se i Hrvatska ratna mornarica sa po jednim desantnim brodom minopolagačem i desantnim jurišnim brodom te dvije gumene brodice. U zadacima izviđanja i dalje će na raspolaganju biti sustav besposadnih letjelica, odnosno izvidnički tim za rano otkrivanje požara i nadzor požarišt”, objašnjavaju.
‘Uvelike je poboljšana opremljenost vatrogasaca, bližimo se razvijenim europskim državama’
Uz znanje i obuku potrebna je i oprema. Tako hrvatsko vatrogastvo, kako ističu, prati i moderne tehnologije pa se sve više bližimo razvijenim europskim državama.
“Uvelike je poboljšana opremljenost vatrogasaca. Sve su više u uporabi dronovi. Uz klasični sustav dojava požara, oslanjamo se na sustav kamera postavljenih na najkritičnijim točkama na Jadranu. Hrvatska vatrogasna zajednica je također razvila informatičke sustave Vatronet i UVI -Upravljanje vatrogasnim intervencijama, koji vatrogasnim zapovjednicima olakšavaju rad na terenu”.
Naglašavaju kako obnavljanje vatrogasne opreme i nabava novih vozila moraju biti jedan stalan proces. Provode se programi opremanja i osposobljavanja vatrogasnih zajednica pa je u zadnjih nekoliko godina u hrvatsko vatrogastvo ušlo preko 450 vozila, nabavljena su
kombi i pickup vozila.
Zatim su nabavljena 94 interventna vozila u sklopu projekta ‘Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH’, koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
“Uz navedene velike projekte, dio vozila je nabavila lokalna samouprava, a moramo spomenuti autocisterne iz Robnih rezervi podijeljene vatrogasnim postrojbama”.
U odnosu na druge države kada je u pitanju oprema, objašnjavaju, kako to ovisi o protupožarnoj organizaciji, primjerice u Njemačkoj po broju organizacija i ljudi prednjače dobrovoljni vatrogasci, dok u Grčkoj gotovo da i nema dobrovoljnih vatrogasaca.
“U našem okruženju Italija raspolaže sa 2637 vatrogasnih interventnih vozila, Grčka sa 2131, a Njemačka sa 43573 vozila. Kako smo već napomenuli, hrvatski vatrogasci raspolažu sa 4455 vozila”.
Što je sve potrebno za gašenje šumskih požara?
Na pitanje što je sve potrebno za gašenje šumskih požara navode kako uz vozila namijenjena za gašenje požara, koje karakterizira bolja pokretljivost po teškom terenu, posebna oprema, i u većini slučajeva manja količina vode za gašenje, koriste se i navalna vozila te autocisterne.
“Na ovim vozilima nalazi se potrebna oprema – vatrogasne cijevi i armature, alati, motorne pile, naprtnjače, komunikacijska oprema. Neophodna su i mala terenska vozila te kombi vozila za prijevoz vatrogasaca i opreme”.
Nadalje, vatrogasci su opremljeni s interventnim odijelima za šumske požare, kacigama i čizmama. “Ako se može prići požaru s vozilom, požar se gasi vodom korištenjem vatrogasnih cijevi i mlaznica”.
No, ako je udaljenost od ceste ili teško pristupačnog terena velika, vatrogasci onda koriste vatrogasne naprtnjače za gašenje s vodom, koje se sastoje od spremnika od 20 do 25 litara i ručne pumpe.
Ističu kako je od velike važnosti sinkronizirano djelovanja zračnih i kopnenih snaga. “Veliku pomoć vatrogascima na tlu svakako pružaju pripadnici protupožarne eskadrile s canadairima i air traktorima”.
Manji broj požara, ali intenzivnija požarna sezona
Svjedoci smo katastrofalnih požara koji su zahvatili područje Sredozemlja. Najviše su stradale Grčka i Turska gdje su velike materijalne štete, ali i izgubljeni životi. I Hrvatska se već nekoliko tjedana suočava se velikim požarima čije gašenje traje i nekoliko dana.
Ipak, kako navode, u ovoj godini manji je broj požara i izgorjele površine u odnosu na prošlu. “Međutim, sama požarna sezona je puno intenzivnija od prošle, o čemu govore
statistički podaci”.
Od početka godine do 31. srpnja zabilježeno je 3689 požara, što je za 20,51 posto manje u odnosu na prošlu godinu, kada je zabilježen 4641 požar. U istom razdoblju opožareno
je 15055 ha, što je za 60,93 posto manje u odnosu na 2020. godinu kada je opožareno 38538 ha.
No, puno je više požara otvorenog prostora u razdoblju od 21. lipnja do 31. srpnja, odnosno 945 požara, a lani je u to vrijeme bilo 621. Isto je opožarena i veća površina 2807 ha, dok je prošle godine opožareno 645 ha.
‘Takvi ekstremi se mogu očekivati i u narednim godinama’
Manje je požara i na priobalju kada se gledaju podaci od početka godine. Zabilježeno je 2141 požara, što je za 33,74 posto manje u odnosu na prošlu godinu, kada je zabilježen 3231 požar. U istom razdoblju opožareno je 8095 ha, što je za 76,09 posto manje u odnosu na 2020. godinu kada je opožareno 33861 ha.
Podaci za lipanj i srpanj pokazuju povećanje. Ove godine je zabilježeno 458 požara otvorenog prostora, dok je lani u to vrijeme bilo 375. Opožarena je i veća površina u
navedenom razdoblju ove godine, 1780 ha, dok je prošle godine opožareno 437 ha.
“Broj požara otvorenog prostora uvelike ovisi o vremenskim prilikama. Duga sušna razdoblja i visoke temperature, dovode do jake isušenosti tla i biljnog pokrova po kojem se brzo šire požari. U ovoj godini bilježimo ekstremne vremenske uvjete rezultat čega su i požari na Sredozemlju. Takvi ekstremi se mogu očekivati i u narednim godinama”, zaključuju.
Najčešći uzroci požara
Smatra se da je čovjek u 80 posto slučajeva svojim djelovanjem kriv za izazivanje požara,
većinom kao posljedica nesmotrenosti, ali ima i namjernog izazivanja požara.
“Većina požara koji izbiju u sezoni poljoprivrednih radova vezana je uz spaljivanje biljnog otpada. Prošlu godinu smo zabilježili velik broj požara koji su nastali kao posljedica grmljavinskog nevremena. I požar na području Gornjeg Dolca na padinama Mosora isto je rezultat udara groma. Postoje i mogućnosti samozapaljenja uslijed kemijske reakcije, pogotovo na smetlištima”, govore.
Na pitanje kako se mogu smanjiti šumski požari poručuju: “Svojim ponašanjem i pridržavanjem savjeta koje stalno daju kako vatrogasci, tako i Hrvatske šume, možemo smanjiti opasnost od izbijanja šumskih požara. Tu svakako prioritet mora imati pridržavanje zabrane paljenja vatre na otvorenom. Dakle, nemojte spaljivati biljni otpad, strništa, ali nemojte ni koristiti roštilj na otvorenom. Koliko se god pripremili i mislili da možemo ugasiti vatru koja se s roštilja proširi na suhu travu, to nam u većini slučajeva neće uspjeti”.
‘Bolje je više dojava, nego niti jedna’
Dalje dodaju kako treba obratiti veliku pozornost prilikom izvođenja radova, da ne dođe do iskrenja koje bi moglo izazvati požar. Potrebno je održavati parcele i okućnice čistima. Opasno je odlagati veliku količinu zapaljivog materijala – drvo, otpadna plastika, lako zapaljive tekućine, uz ili u objektima.
“Jako je bitno, da ukoliko primijetite požar, odmah, bez oklijevanja nazovete vatrogasce na 193 ili Centar 112. Nemojte ići logikom da će netko drugi javiti vatrogascima. Bolje da prime više dojava, nego niti jednu”.
Dodaju kako Hrvatska vatrogasna zajednica aktivno radi na prevenciji izbijanja požara kroz niz akcija, od informiranja najmlađih u vrtićima i školama, do video i radio spotova
kojima upozoravaju građane na opasnosti.
