Tragična smrt dvoipolgodišnje djevojčice, koja je umrla od posljedica zlostavljanja, te smrt bebe u domu u Osijeku, ponovo su pokazali da postoje problemi u sustavu socijalne skrbi. Prošle godine svjedok tome bili su požari i proboj koronavirusa u domovima za starije i nemoćne koji su odnijeli ljudske živote i otkrili nepravilnosti u radu privatnih domova.
Šest umirovljenika, podsjetimo, početkom prošle godine stradalo je u požaru u obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe ‘Zelena oaza’ u mjestu Andraševec u Zagorju. Na temelju rezultata nadzora utvrđene su brojne nepravilnosti u radu, vlasnica je uhićena te je protiv nje podignuta optužnica.
Devet mjeseci kasnije, u rujnu, ponavlja se isti scenarij, tri osobe preminule su u požaru u obiteljskom domu za starije i nemoćne ‘Providenca’ u Dugom Ratu. Inspekcija Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike utvrdila je da su u domu bila smještena 23 korisnika, umjesto 20 koliko je dozvoljeno.
U veljači ove godine pokrenuta je istrage protiv vlasnice doma i jedne njegovateljice. Vlasnicu se sumnjiči da je donijela odluku, bez uputa psihijatara, da se tri štićenice zaključaju u sobu u kojoj je potom došlo do požara.
Nova tragedija slijedi u listopadu kada dvije štićenice umiru zbog zaraze koronavirusom u domu za starije ‘Keris’ u mjestu Legrad kod Koprivnice. Dom je pet godina radio ilegalno, također vlasnik nije primjenjivao epidemiološke mjere pa je došlo do proboja virusa. Priveden je u siječnju te mu je određen istražni zatvor.
Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović najavio je lani da će “odmah započeti s revizijom zakonskih odredbi ili podzakonskih akata koji se tiču kriterija za pružanje socijalnih usluga kako bi oni bili stroži u dijelu koji se tiče sigurnosti objekata koji smještaju korisnike” te da će se udvostručiti broj inspektora.
U Hrvatskoj je samo 50 javnih domova, a više od 600 privatnih (obiteljskih). Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike navode da je u ovoj godini provedeno ukupno 211 inspekcijskih nadzora od kojih su 174 nad pružateljima socijalnih usluga smještaja starijih i nemoćnih osoba te da su utvrđene različite nepravilnosti koje se odnose na nepostupanje po Pravilnikom o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih uslugama.
“Očekuje se da će novi Zakon o socijalnoj skrbi biti na sjednici Vlade RH krajem lipnja nakon provedenog savjetovanja s javnošću”, odgovorili su nam.
‘Ništa se nije učinilo’
O tome je li se što promijenilo po pitanju pružanja skrbi u domovima za starije i nemoćne razgovarali smo s predsjednicom Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Jasnom A. Petrović.
“Ništa se nije učinilo, nema pojačane kontrole. Nažalost oni su vrlo spori u ministarstvu, sad su najavili da će se do lipnja to napraviti. Planira se oštrije regulirati obiteljske domove, smanjiti broj osoba koje mogu biti pod ovim uvjetima korisnici, ali sve to zajedno još je daleko od sustavne promjene”, smatra.
Dodala je kako je Sindikat umirovljenika tražio da uđu u radnu skupinu, ali nisu prihvaćeni. Imali su sastanak na kojem su iznijeli svoje zahtjeve te saznali, kako nam govori, da se u međuvremenu samo povećao broj inspektora, “ali s obzirom na koronavirus i postojeće uvjete, oni se odazivaju samo po prijavama”, ističe.
Naglašava kako su tražili da se prizna status status njegovatelja u okviru obitelji, što je bilo predviđeno u strategiji zajedno sa nacionalnom naknadom, s obzirom na nedostatak domova i mjesta u domovima. Pokrivenost starije populacije s mjestima u domovima je, kako navodi, samo tri posto, što je pola od europskog prosjeka.
‘Dopustila se na divlje privatizacija’
“Dopustila se na divlje privatizacija u tom sektoru bez ozbiljnog nadzora. Još uvijek nije jasno kako će se organizirati nadzor i kontrola. Tražimo da se uvede i civilni nadzor pa da pravo pristupa imaju volonteri umirovljeničkih i srodnih udruga koji su educirani za to te da oni mogu prijavljivati inspektorima. Ni to nam nije prošlo”, govori.
Ne očekuju, kako ističe, da će se puno toga promijeniti.
“Vjerojatno će do lipnja krenuti neka promjena zakona, ali položaj starijih osoba zasad ne možemo reći da je poboljšan. Oni su jednako ugroženi, prepušteni zanemarivanju i izolaciji. Nemamo regulirani sustav palijativne skrbi, stacionari u domovima su praktički skladišta umirućih koji nemaju dostojanstvenu smrt, to je opet posebna priča u Hrvatskoj, spada pod socijalu i to je zdravstveno područje. Masu toga je zapušteno u sustavu”, upozorava.
Na pitanje što je ključno što bi se trebalo u zakonu promijeniti navodi kako je puno toga.
“Pitanje uopće funkcioniranja cijelog sustava. Nema specijalizirane politike niti ozbiljne strategije za zaštitu starijih osoba koja bi se trebala realizirati kroz sektor socijalne skrbi. Nema vizija kako institucionalnog tako izvaninstitucionalnog razvoja, načina stanovanja, hospicija, palijative, udomiteljstva za starije osobe, jasnog nadzora. Možemo samo reći da su stariji odloženi kao predmet”, zaključuje.
‘Cijeli sustav se treba posložiti’
Smatra kako se cijeli sustav treba presložiti. “Društvo zanemaruje starije i socijalni radnici nemaju dovoljno zakonskih alata da bi mogli pomoći zapuštenima i zanemarenim starijim osoba, imamo vrlo kruta pravila. Samo oko osam tisuća starijih osoba dobiva trajnu socijalnu naknadu. Stariji ljudi gladuju, ne mogu dobiti socijalnu pomoć, čak je i nacionalna naknada zapravo socijalna naknada, ali je prebačena na mirovinski sustav jer oni nisu imali kapacitet da to realiziraju”.
