Nuić Prka: Nije problem otvaranje tržišta za turističke vodiče, već je problem što se to tržište otvara bez ikakvih kriterija pa dolaze needucirani

Facebook

U Hrvatskoj ima oko 5 500 turističkih vodiča i njihov broj raste. Iako su važne za turizam i promociju Hrvatske jer gostima predstavljaju domaće znamenitosti često ih se podcjenjuje i neadekvatno zakonski prati. O tome što znači biti turistički vodič, kakav je to posao i koliko pridonosi hrvatskom turizmu urednik i novinar Marjan Opačak u svojoj ‘Terapiji’ je razgovarao s predsjednicom Zajednice društva turističkih vodiča Hrvatske Kristinom Nuić Prka.

“Obrazovanje je temeljno da bi bili dobar vodič, preduvjet je taj da morate jako dobro poznavati strani jezik na razini B2, da završite srednju školu i jako velika većina turističkih vodiča je visoko obrazovana. U tijeku su izmjene zakona, odnosno pravilnika koji će se odnositi na edukaciju. Naime, ona je vulgarizirana i mi inzistiramo da se implementira EU norma koja bi također značila i kvalitetu. Danas imate jedan opći dio koji polažete i posebni dio po županijama, odnosno zaštićene lokalitete koji su određeni po županijama, a sada se ta edukacija treba izmijeniti. Mi zahtijevamo da ona bude po regijama, a zahtjev EU komisije, odnosno ministarstva je malo upitan jer nam trenutno govore da će prihvatiti te regije, međutim to nije sigurno s obzirom na to da se sve prebacuje sa zakona na pravilnik koji se doslovno može mijenjati u jedan dan”, rekla je Nuić Prka.

Osvrnula se na probleme koji su proizašli iz koronakrize.


“Nažalost sada nam je najveći problem nedostatak posla, iako u ovom dijelu moramo pohvaliti Vladu jer je uistinu brzo reagirala te su sve naše kolege koji su obrtnici dobili poticaje, dok imamo ipak veliki broj umirovljenika kojima je to bio nadomjestak njihovoj maloj mirovini, oni nemaju nikakve poticaje. Međutim, svjesni smo da se tu ne može nikako pomoći. Nadamo se da će se situacija brzo promijeniti te da će sezona biti malo bolja s obzirom na to da smo prošle godine bili najveći stradalnici ove pandemije”, rekla je.

Naznačila je da “prava sezona” u Hrvatskoj počinje od Uskrsa.

“Traje negdje tamo kroz 6, 7 mjesec. U 8. mjesecu uvijek imamo mali pad iako bi obično imali isto gostiju, ali to nije onaj gro sezone koji imaju vodiči, naš gro je uvijek predsezona i podsezona se nastavlja na 9, 10 pa čak i 11 mjesec”, rekla je.

‘Imali smo jako puno vodiča iz trećih zemalja koji su vodili bez ikakvih dozvola’

Istaknula je da smo otvorili i tržište Koreje, Kine i Amerikanaca, no najviše je uvijek Nijemaca, Talijana, Francuza, Britanaca. Što se tiče toga kako se koji dio Hrvatske nosi s koronakrizom, smatra da se kontinentalni dio nosi loše kao i cijela Hrvatska, međutim u razgovoru s kolegama iz kontinentalne Hrvatske, imali su problem azijskih grupa koje su nekoliko godina dolazile bez edukacije.

“To je bio dio izmjene zakona. Naša država nije iskoristila primjere drugih europskih zemalja naspram državljana trećih zemalja. U Cipru nitko tko nije Grk ili iz Cipra ne može pristupiti edukaciji, kod nas toga nema. Imali smo jako puno vodiča iz trećih zemalja koji su vodili bez ikakvih dozvola, dakle nismo imali inspekciju. Imali smo problem u Vukovaru gdje je razvijen riječki turizam, dolazili su ljudi koji nisu educirani. Nije nama problem otvaranje tržišta, već ne postojanje kriterija. Ovaj problem imamo svugdje, ne samo u kontinentalnoj Hrvatskoj. U često slučajeva imamo zakone koji se ne provode, a onda nemamo dobre kontrole. Imamo samo dva inspektora u cijeloj županiji. Cipar je svojedobno zatvorio tržište jer je rekao ˝mi smo imali rat, mi ćemo o tome razgovarati, a ne drugi˝. Jako puno smo razgovarali o tome, međutim smatramo da je cijela naša povijest iako teška, dostojna i bogata i da je treba prezentirati, a ona se ne prezentira samo činjenicama, već i s emocijom”, istaknula je.

Osvrnula se na zahtjev EU komisije da turistički vodiči iz drugih dijelova Europe djeluju u Hrvatskoj.

“Radi se o tome da nije problem samo otvaranje tržišta, već je problem što se to tržište otvara bez ikakvih kriterija. Vi imate primjer jednog čovjek koji u Njemačkoj ne treba proći nikakvu edukaciju za vodiča, on može jednostavno dobiti nekakav pečat da je u agenciji radio godinu dana i on s tim pečatom može doći u Hrvatsku i bez ikakve edukacije na temelju svega onog što je napisano na Wikipediji, da može voditi po Hrvatskoj, osim na zaštićenim lokalitetima čiji broj će se jako puno smanjiti prema ne znamo još uvijek kakvim kriterijima, ali sigurno nisu vezani uz Ministarstvo kulture”, rekla je.

‘Povećava se svijest o zaštiti kulturne baštine’

Smatra kako su zakonske izmjene napravljene bez poštivanja struke.

“Upravo smo nedavno imali saborsku raspravu jer je donošenje zakona u tijeku. Mi smo se kao struka iznimno usprotivili ovakvim prijedlozima zakona zato što se nije poštivala struka. Nismo napravili modele zaštite kakve su koristili druge članice EU. Nastavit ćemo na radu promocije Hrvatske, zabilježili smo jedan uspješan rad koji je prepoznat i od strane Svjetske federacije turističkih vodiča koja okuplja vodiče iz 80 zemalja svijeta, predstavlja 150 tisuća vodiča, direktni je partner History channela UNESCO-a. Imamo jedan program koji polazi zapravo iz Splita, a koji se zove Dioklecijanova škrinjica i imamo jedan projekt koji se zove Children, the guardian od our heritage. Radi se o projektu koji se godinama provodi u Splitu gdje se vode djeca trećih razreda kojima je to u njihovom obrazovnom kurikulumu. Povećava se svijest o zaštiti kulturne baštine, a isto tako radimo na promociji kulturnih ruta Vijeća Europe gdje smo direktni partneri više tih kulturnih ruta u Hrvatskoj tako da mogu reći da smo prepoznati˝, rekla je i dodala da su dobili jedno pozitivno očitovanje i iz Varaždina i iz Karlovca i drugih jedinica lokalne samouprave gdje će se ovaj projekt početi provoditi ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu po uzoru na Dioklecijanovu škrinjicu.”

“Djeca trećih razreda OŠ inače uče o kulturnoj baštini, a mi smatramo da bi na terenima trebali upoznati svoj kraj. Naša očekivanja ovise o epidemiološkoj situaciji kao i o broju cijepljenih osoba. Ja mogu reći da smo ove godine ipak dobili neke prve laste. Nekoliko naših kolega je imalo nekoliko vođenja, evo nažalost sve je nekako nepredvidljivo. Naravno nada umire zadnja. Nadam se najboljem. Kruzera nema, realni podaci nisu toliko pozitivni, ali nadamo se da će se nešto čudom promijeniti. Sve više domaćih ljudi uzima turističke vodiče, no mi smo zemlja koja je imala gotovo 20 milijuna turista,a pogledajte koliko ljudi živi u Hrvatskoj. Same brojke su neusporedive. Mi nikako ne možemo domaćim gostima nadomjestiti onaj broj koji smo imali”, zaključila je Nuić Prka.


Komentari