Fragmentirana proizvodnja cjepiva protiv COVID-a na svjetskoj razini svakim danom se pokazuje kao sve veći problem. To je potaknule mnoge države širom svijeta da krenu razmišljati o vlastitoj proizvodnji cjepiva.
Tako u Njemačkoj, vlada Saske-Anhalta podupire projekt ‘Instituta za bakterije okruga Anhalta’ u njemačkom gradu Dessauu u dodatnoj proizvodnji i opskrbi cjepivom, nakon što se Europska unija suočila s nizom poteškoća kod raspodjele cjepiva svim zemljama članicama, zbog kojih su iste izrazito nezadovoljne, a među njima je i Hrvatska.
Premijer Saske-Anhalta Reiner Haseloff nada se da bi Njemačka mogla izgraditi rezervne kapacitete koji bi joj omogućili variranje proizvodnje cjepiva. Ističe važnu ulogu vlade, povlačeći usporedbu s održavanjem kapaciteta elektroenergetskih tvrtki za razdoblja velike potražnje.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države su među rijetkim zemljama čija vlada može u kriznoj situaciji posegnuti za rekvizicijom kako bi osigurala proizvodnju nužnih dobara. Washington je već u početnoj fazi pandemije počeo financirati proširivanje i prilagodbu tvornica za proizvodnju lijekova uvjetima pandemije.
Pa je tako Pozivajući se na zakon o ratnoj proizvodnji, Washington je kompanijama angažiranim na proizvodnji cjepiva osigurao sirovine koje su nabavile druge tvrtke, a vojska je nadzirala gradnju nekih pogona. Manjak stručnjaka za nadzor gradnje riješilo je ministarstvo obrane.
Nestašica cjepiva s kojom se Europa suočava pokazala je koliko zemlje koje ovise o isporukama multinacionalnih tvrtki mogu biti ranjive.
Rubikova kocka
Globalno se cjepiva proizvode u mrežama farmaceutskih tvrtki i često u raznim fazama prolaze kroz nekoliko zemalja, čak i kontinenata, prije no što se nađu u šprici.
Samo u EU cjepiva protiv covida proizvode se u više od 30 tvornica, od Švedske do Španjolske. AstraZeneca navodi da ima proizvodne kapacitete na 25 lokacija u 15 zemalja, u lancu partnerstava koje je izvršni direktor jedne kompanije usporedio s Rubikovom kockom.
Njemačka tvrtka IDT Biologika sada planira ‘pokriti’ sve etape proizvodnog ciklusa. Sastavni dio njemačkog klastera bit će i proizvođači cjepiva BioNTech SE i CureVac NV, koji su izumili najnoviju tehnologiju cjepiva i oba su dobila državnu financijsku potporu.
Najveću učinkovitost jamče veliki proizvodni pogoni, posebno ako se uzme u obzir mogućnost da bi se raštrkanost kapaciteta u više zemalja u određenom trenutku mogla pokazati neekonomičnom.
Hoće li istim putem krenuti i Hrvatska?!
U ponedjeljak na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite, ministar unutarnjih poslova i šef Stožera Davor Božinović izjavio je kako se treba početi razmišljati o većim ulaganjima u znanosti i zdravstveni sustav kako se više ne bi doveli u situaciju u kojoj smo se našli u ovoj pandemiji.
“Raspravlja se i o proizvodnim kapacitetima. Pitanje je koliko svijet ima kapaciteta da proizvede dovoljne količine cjepiva. Moramo razmišljati godinama unaprijed. Problemi se rješavaju u hodu, ali ne smijemo izgubiti iz vida dugoročnu ambiciju. Ovo ćemo riješiti, jako smo aktivni na tom području. Hrvatska najglasnije izražava nezadovoljstvo, naš predsjednik Vlade je to iskomunicirao institucijama. Moramo razmišljati što za godinu, pet, deset”, rekao je Božinović.
Znači li to da se razmišlja o ponovnom aktiviranju ‘Imunološkog zavoda’, nije potpuno jasno, no očito je kako se o opcijama u budućnosti ozbiljno razgovara.
I ministar unutarnjih poslova i ministar Zdravstva Vili Beroš unatoč svim problemima i dalje brane zajedničku nabavu cjepiva na europskoj razini, te tvrde kako je tako osigurana dostupnost cjepiva različitih proizvođača, iako doduše nije osigurana redovita distribucija, odnosno ravnomjerna raspodjela, a za koju se premijer Plenković zalaže.
Jasno je kako je Vlada RH razočarana načinom na koji se provodi redistribucija cjepiva, a samim time i dinamika procjepljivanja stanovništva, pa je tako i sam premijer Plenković za Politico izjavio kako mu je ‘žao što se nije naručilo više cjepiva za Hrvatsku’ braneći se time kako se nije moglo predvidjeti da će doći do ovoga.
Poruke preko kandidata za gradonačelnika
Samouvjerene i uporne najave HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Zagreba Davora Filipovića o gradnji tvornice cjepiva protiv COVID-a, a sad i protiv karcinoma u ovom kontekstu se mogu onda promatrati i kao neizravne najave Vlade kako razmišljaju o vlastitim proizvodnim pogonima za cjepivo protiv COVID-a.
Ako se uzme u obzir kako samo AstraZeneca u proširenje proizvodnog pogona planira utrošiti sto milijuna eura, postavlja se pitanje koliko bi koštala izgradnja cjelokupne tvornice, a ne samo pogona?!
