Hrvati i dalje masovno odlaze, od 2013. godine zemlju je napustilo 300 tisuća ljudi, većinom mladih. Hrvatska se nalazi među pet najstarijih svjetskih populacija, a ujedno je i najugroženije demografsko područje na svijetu, prema UN-u. Koronakriza dodatno je pojačala negativne demografske trendove.
Demografske politike na razini države gotovo i nema, da bi se smanjio taj trend te pronašla rješenja Svjetski savez mladih Hrvatske pokrenuo je projekt ‘Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora’.
“Smjernice za razvoj javnih politika čija je izrada cilj projekta temeljit će se na znanstvenim istraživanjima kojima će se ispitati stvarne potrebe i problemi stanovništva. Javne politike utemeljene na znanstvenim dokazima odlika su modernih društava i poželjna je njihova veća primjena u Hrvatskoj. Osim što doprinose kvaliteti samih politika, njihovom primjenom se mogu racionalno raspolagati i trošiti javna sredstva”, govori nam voditelj projekta Ivan Majstorić.
Dodaje da će se kroz niz javnih događaja potaknuti javna rasprava različitih dionika što će unaprijediti pristup bavljenju demografskom problematikom u Hrvatskoj. Pritom će organizacije uključene u projekt steći vrijedno iskustvo za buduće bavljenje temama iz područja demografije.
Razvoj javnih politika temeljenih na znanstvenim dokazima
Projekt je, kako objašnjava, započeo u listopadu prošle godine i trajat će do listopada 2023. godine. Temelji se na međusektorskoj suradnji kojim će se učvrstiti suradnja 12 partnera te osam novih dionika u ostvarenju glavnog cilja projekta – kreiranja smjernica za razvoj javnih politika temeljenih na znanstvenim dokazima.
“U svrhu toga provest će se znanstvena istraživanja iz tri područja, iseljavanje mladih iz Hrvatske, migracije i nacionalna sigurnost te demografski potencijali hrvatskog iseljeništva. Partneri na projektu su predstavnici civilnog sektora, znanstvene zajednice, lokalne samouprave i socijalnih partnera iz različitih dijelova Hrvatske” dodaje.
Projekt se sufinancira, kako navodi, sredstvima Europskog socijalnog fonda (85 posto) te sredstvima državnog proračuna (15 posto), a ukupna vrijednost iznosi 3.459.772,26 kuna.
Temeljni uzroci iseljavanja
Hrvatska je, prema podacima UN-a, među 10 zemalja u svijetu koja u posljednjih deset godina bilježi prirodni pad, više umrlih nego živorođenih, i negativni migracijski saldo, više iseljenih od useljenih, govori.
“Takvo stanje uvjetovano je slabijim demografskim trendovima otprije i iseljavanjem nakon ulaska Hrvatske u EU”, ističe.
Temeljni uzroci iseljavanja su, kako objašnjava, ekonomske naravi i odnose se na mogućnost zapošljavanja, kvalitetu radnih mjesta, visine plaću, sigurnosti posla i slično.
“Odluku o napuštanju Hrvatske dodatno potiče negativna društveno-političko klima u kojoj su mladi razočarani u državne institucije i izvršnu vlast. Prema tome, temeljni problemi su zapošljavanje i radni uvjeti budući da uvjetuju financijsku stabilnost mlade osobe, o čemu potom ovisi mogućnost rješavanja stambenog pitanja i planiranje obitelji”, tvrdi.
Imamo veliku stopu nezaposlenosti mladih (20-29 godina). Naime, stopa je, prema podacima Eurostata za 2020. godinu, iznosila 14 posto, što je više nego u Sloveniji (9,5 posto), Mađarskoj (8,7 posto), Slovačkoj (12,4 posto), Češkoj (5,7 posto) i Poljskoj (7,1 posto), dodaje.
“U tom smislu posebno su ugrožena ruralna područja i manji gradovi koji nemaju adekvatna radna mjesta za mlade. S druge strane, veći gradovi ih imaju, ali ondje je izražen problem stanovanja mladih. Tako podaci za 2019. govore da čak 84,6 posto mladih (20-29 godina) u Hrvatskoj živi s roditeljima, što je uvjerljivo najviše u EU”.
Stop fertiliteta najniža u EU
Navodi da se Hrvatska susreće sa sličnim demografskim problemima kao i druge europske zemlje, posebno Estonija, Latvija, Litva, Bugarska i Rumunjska koje bilježe stalno iseljavanje mladih zbog boljih prilika u razvijenim zemljama EU.
Ukupna stopa fertiliteta Hrvatske u 2019. je među najnižima u EU (1,47), što je značajno manje od razine potrebe za prirodnu obnovu stanovništva (2,1), upozorava.
Tako da je u 2020. Hrvatska imala 21 posto stanovništva starijeg od 65 godina po čemu je sedma najstarija članica EU. Italija je vodeća po udjelu starog stanovništva (23,2 posto), dok Irska ima najmanji udio (14,4 posto), dodaje.
“Navedeno posebno utječe na tržište rada, javne financije te gospodarski rast i razvoj. Stoga Hrvatska nedostatak radne snage, kao druge europske zemlje, nadomješta produljenjem radnog vijeka, omogućavanjem rada na nepotpuno radno vrijeme umirovljenicima te useljavanjem stranih državljana iz zemalja Azije, Afrike i ostalih dijelova svijeta”, objašnjava.
Smatra da bi rad na daljinu, kao jedna od većih mogućnosti koja se otvara uslijed pandemije, osobito izvan velikih gradova, mogao biti poticaj pozitivnim demografskim trendovima u budućnosti.
‘Izostao je konkretan odgovor Vlade’
“Iako je posljednjih nekoliko godina došlo do velikog iseljavanja iz Hrvatske, izostao je konkretan odgovor od strane Vlade. Ipak, u zadnje vrijeme su vidljive određene kvalitetne mjere kao što su novčane naknade tijekom rodiljnog dopusta, ulaganje u dječje vrtiće, subvencioniranje stambenih kredita, poticaji za samozapošljavanje, oslobađanje poreza na dohodak, koje su pozitivni primjeri”, zaključuje.
Naglašava kako ih je potrebno nastaviti unaprjeđivati i usklađivati sa drugim mjerama.
“Mjere poput delimitiranja roditeljskih naknada, rodiljne naknade već jesu delimitirane, te omogućavanje besplatnog pohađanja dječjeg vrtića svoj djeci putem izmjena načina financiranja značajno bi pomogle roditeljima, a što bi pozitivno odrazilo na demografsku sliku Hrvatske”.
Izravna novčana davanja za novorođenče o kojima se često govori trebaju biti tek jedna od niza potrebnih poticajnih mjera, poručuje. Kao primjer navodi Grad Vis koji je kombinacijom različitih mjera posljednjih godina potaknuo povoljnije demografske trendove na tom udaljenom otoku.
“Zato očekujemo da će Vlada u svom mandatu, posebice zbog neizvjesnosti uzrokovanih pandemijom što prije donijeti Strategiju demografske revitalizacije Hrvatske. Očekujemo niz kvalitetnih mjera koje će biti osmišljenje na kratki, srednji i dugi rok i prilagođene posebnim obilježjima pojedinih dijelova Hrvatske”, ističe.
Pravovremeno i konkretno djelovanje nužno je, kako tvrdi, zbog mogućeg novog većeg iseljavanje po završetku pandemije. Prethodno je u skladu s ciljanom vrijednošću ukupne stope fertiliteta od 1,8 iz Nacionalne razvojne strategije RH do 2030.
‘Ondje gdje postoje kvalitetni životni uvjeti, mladi će htjeti živjeti’
Na pitanje kako se može smanjiti iseljavanje mladih naglašava da se može smanjiti ako postoji društvena klima u kojoj je mlada osoba cijenjena i u kojoj se kroz svoje talente, znanja i sposobnosti može svestrano ostvariti. “Drugim riječima, ondje gdje postoje kvalitetni životni uvjeti, ondje će mladi htjeti živjeti”.
Dodaje da je potreban niz javnih politika poput ekonomskih, obrazovnih, obiteljskih, stambenih i drugih kojima se poboljšava materijalno stanje mladih i općenito obitelji.
“Navedene politike Hrvatska nije kvalitetno uredila iako gospodarski zaostaje za drugim zemljama EU. Istovremeno, Hrvatska ima negativne demografske trendove te joj je potrebna i kvalitetna populacijska politika, primjerice pronatalitetna. Kao posljedica toga mladih sasvim logično razmišljaju o iseljavanju iz Hrvatske i ne odlučuju se za osnivanje obitelji u svojoj domovini”.
Kako bi javne politike ostvarile željeni učinak, potrebno ih je uskladiti. Također, vrlo
je važno pratiti njihove učinke kako bi ih se moglo pravovremeno poboljšati, ali i
kako bi se javna sredstva racionalno trošila, poručuje.
“Sve prethodno moguće je ako se demografskoj problematici pristupi cjelovito i znanstveno pristupajući tom pitanju sa državne razine”.
Najbolji primjeri takvih javnih politika su, kako navodi, Francuska i Švedska koje imaju dugu tradiciju provedbe populacijske odnosno obiteljske politike kojima su stvorili kvalitetne životne uvjete za mlade roditelje.
“Takve primjere je potrebno slijediti, ali prilagoditi hrvatskom kontekstu”, zaključuje.
