Saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš gostovala je u jutarnjoj Terapiji kod Opačka gdje je komentirala probleme vezane uz postpotresnu obnovu i polemike oko izbora predsjednika Vrhovnoga suda RH.
Obnova grada Zagreba traje apsurdno dugo. U 15 mjeseci u Zagrebu su uklonjene tek tri oštećene kuće, dok same obnove zasad nema ni u tragovima. Podsjetimo Vladi je trebalo čak 445 dana nakon potresa da sruši prvu kuću, a građani umjesto o obnovljenim objektima mogu jedino čitati o prepucavanju između Fonda i ministarstva nadležnog za obnovu oko toga tko je kriv za nevjerojatno spor proces obnove.
O tome zašto obnova traje tako dugo Anka Mrak-Taritaš navodi više razloga.
“Ja bih rekla da tu ima niz stvari. Vi dobro znate da se taj zakon trebao izroditi jako dugo, da je naš blagoglagoljivi premijer rekao da za taj zakon treba dugo vremena, trebali su i stručnjaci, trebalo se razgovarati i onda nakon tog smo dobili zakon koji je loš zakon. Dakle tu imate niz loših situacija i niz loših stvari. S jedne strane uopće se nema ideje što raditi i kako obnavljati. Vi kad uđete u nekakav posao morate imati ideju kako ćete raditi i kako ćete završiti taj posao. Kao drugo ne može biti isto postupanje vezano uz obiteljsku kuću, vezano uz višestambenu kuću i vezano uz zgradu javne namjene. Dakle mora biti različito postupanje, različite priče. Kao treće, to je sad prepucavanje kao da golub pismonoša nosi te odluke, a riječ je na dva različita kata, znate, nije sad fond u Australiji, a ministarstvo u Norveškoj. Dakle uopće nema ideje, nema vizije, a još uvijek je prijepor na dokumentaciji”, rekla je.
Dodala je i kako nisu obnovljene tri nego… dvije kuće.
Usporedila je i postpotresnu obnovu s obnovom poslije poplava 2014. u Cvelferiji (području koje obuhvaća devet sela županjskog kraja), a koju je vodilo resorno ministarstvo kojem se ona tada nalazila na čelu:
“Mi smo u 13 mjeseci na Cvelferiji srušili nešto malo manje od 500 kuća. Nismo uopće raspravljali o odlukama, išle su odluke temeljem natječaja, dakle to se odradilo, to uopće nije bila tema. Ovdje su odjedanput tema te odluke. Ministarstvo treba raditi upravni postupak koji zna raditi, ja uopće ne vidim što je smisao fonda.”
‘Za što plaćamo ravnatelja Fonda?’
“Fond ne služi ničemu, fond se neće ni baviti Banovinom. Dakle zakon je postavljen na način, da je ministarstvo to krovno tijelo koje donosi odluke, zakone, programe, mjere. Za područje Zagreba i ove dvije županije (Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku) je fond, a za područje Banovine je Središnji ured za obnovu. Dakle fond nema nikakve veze sa Banovinom, ja uopće ne razumijem zašto je fond, za što plaćamo ravnatelja?”, upitala je.
Tvrdi kako je fond bila ideja premijera i resornog ministra, a kako je ona bila protiv tog zakona.
“Ne samo zato što sam politički bila protiv ili zato što sam htjela biti zločesta, nego sam cijelo vrijeme u raspravi rekla: ‘dajte da vidimo kako ide obnova, dajte da vidimo sve korake obnove, zašto osnivate fond, zašto zapošljavate nove ljude. Iskoristite Agenciju za promet nekretnina. Dakle mi već imamo tamo ljude, iskoristite ljude i modele koje imamo”, obrazložila je.
‘Države treba biti što manje jer ljude koči’
“Ali znate što, obnove nema u Zagrebu. Ono što vidite ljudi sami obnavljaju. Ali za što nama treba država? Država nam treba za ekstremne situacije. Kad sve dobro funkcionira države treba biti što manje jer ljude koči. Ali kad imate jedan potres, tu vam treba država da pomogne građanima”, komentirala je te predložila alternativne modele državno-potpomognute obnove.
“Mogli ste imati model prema kojem građani sami obnavljaju, točno se zna u kojem dijelu država refundira novac ili država već u startu kaže ‘za te i te kategorije dajemo toliko i toliko’.”
Upozorila je i kako je dodatan problem dugotrajne obnove promjena cijena na tržištu:
“Sad se dešava novi problem o kojem nitko ne raspravlja, da su cijene znatno veće, ne samo cijene rada nego i cijene materijala. Materijal je poskupio. Dakle, ako je država definirala neke cijene, te cijene prije godinu dana i danas nisu iste”, rekla je Anka Mrak Taritaš.
Osvrnula se i na problem pronalaženja radne snage:
“Ima jedan problem o kojem nitko ne govori. Zamislite vi u jednom trenutku kažete, ‘godišnje ćemo u gradu Zagrebu ćemo obnavljati sto kuća. Tko će raditi? Nema radne snage, nema tko raditi”, zabrinuto je rekla.
Naglasila je kako je potrebno prilikom ulaska u takav složeni projekt napraviti točan hodogram te definirati koje su kritične točke, što je cilj i s čime se to može napraviti.
Obiteljske kuće već su mogle biti obnovljene?
Žalila se i kako joj nije jasno zašto obnova teče tako sporo:
“Neka mi netko objasni. Ja još razumijem za zaštićene objekte, stvarno će dugo trajati. Razumijem i za višestambene zgrade u kojima su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, pa je nešto zaštićeno, pa nije, pa netko hoće, pa netko neće… Ali za obiteljsku kuću? Što je problem kod obiteljske kuće? Točno se zna (ako je vlasništvo čisto) čija je, tko ima pravo, na što ima pravo, što se s time čeka?”, upitala se.
Komentirala je i pomoć EU od 600 milijuna eura koju je Hrvatska dobila krajem prošle godine. Ona služi za dvije namjene; (su)financiranje podstanarstva ljudima kojima su oštećeni stambeni objekti te obnova zgrada javne namjene. Također postoji i uvjet da se taj novac iskoristi u 18 mjeseci.
Međutim, žali se se kako ni s obnovom zgrada javne namjene još nije započelo:
“Osamnaest mjeseci će proći u dahu, ja još uvijek ne vidim ni obnovu zgrada, ne vidim ni natječaj za to, ne vidim ni da se to pokrenulo. Zamislite sramote. Šesto milijuna eura, to je sjelo kod nas na račun ministarstva financija”, rekla je.
“Razmjere ne obnove vam govori samo to da je u rebalansu proračuna, ono malo novca što je bilo namijenjeno za obnovu, prešlo u ministarstvo zdravstva vezano uz covid krizu odnosno koronu jer je gospodin Vanđelić rekao kako te novce neće potrošiti jer nema natječaja. Dakle do ovog operativnog dijela mi nismo ni došli, obnove nema.”, dodaje.
Na upit voditelja Marijana Opačka o novoizabranom zagrebačkom gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću koji se u početku žalio na proces obnove, a sada tvrdi kako je zadovoljan sastankom s resornim ministrom Darkom Horvatom i ravnateljem Fonda za obnovu, Damirom Vanđelićem, Mrak-Taritaš odgovara kako Tomaševiću treba dati malo vremena.
“Ja bih dala malo vremena gospodinu Tomaševiću da ipak sve malo vidi, da od nekog pohvata barem osnovne konce i krene upravljati”, ali poručuje spomenutoj trojci koju je nazvala “dječacima” da svoje zadovoljstvo objasne ljudima koji još uvijek ne mogu ući u svoje stanove i nemaju priključen plin i toplu vodu.
Dodaje i kako bi na poziciji gradonačelnika Tomaševića bila jako nezadovoljna sastancima.
“Nakon tih sastanaka bih jasno rekla u čemu je problem i inzistirala bih da se napravi izmjena i dopuna zakona. Pa nismo taj zakon uklesali u kamen, pa sad ne možemo ništa mijenjati”, istaknula je Anka Mrak Taritaš.
No opet dodaje kako gradonačelniku treba dati još vremena.
“Ja nekako uvijek mislim da treba svakome dati sto dana. Nije jednostavan posao, građani su zaista s velikom voljom odlučili i dali podršku gospodinu Tomaševiću. Ja bih podršku dala njemu, ali čeka ga ozbiljan posao i ovo ljeto on sigurno neće imati ni malo odmora”, naglasila je.
‘HDZ-u uvijek odgovaraju ljudi koji mogu biti ucjenjivi svojom prošlošću’
Osvrnula se i na stalne polemike premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića oko izbora predsjednika vrhovnog suda.
“Mene to podsjeća na dječake u osnovnoj školi. Ne treba se zabavljati, treba raditi odgovoran posao, treba znati da je riječ o odgovornim funkcijama i za neke stvari treba sjesti za stol i dogovoriti se. Sad se ide ponovo u natječaj za predsjednika vrhovnog suda, pitanje je tko će se javiti, pitanje je da li će od tih kandidata predsjednik uopće bilo koga predložiti ili ne”, rekla je Anka Mrak Taritaš.
Upitana je i za svoju prognozu kako bi HDZ nakon ljetne stanke mogao pokušati promijeniti Zakon o sudovima čime bi sadašnji vršitelj dužnosti (v.d.) gospodin Marin Mrčela postao v.d., ali bez ograničenja trajanja mandata.
“Nisam ja tu bila vidovita nego je to, nešto nježnije nego ja, predložio ministar Malenica. Dakle ministar Malenica nije izašao s tim van, a da se nije konzultirao s premijerom i rekao da postoji mogućnost da se promijeni i zakon”, odgovorila je i dodala kako HDZ to i može budući da sa svojim koalicijskim partnerima ima saborsku većinu.
Izrazila je i razočaranje zbog toga što Zlata Đuđević nije izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda.
“Vama se za takvu funkciju javi odgovorna, ozbiljna osoba sa respektabilnim životopisom, stručna i umjesto da svi kažu okej konačno… Ovo je poruka, ako niste dobri s HDZ-om, nemojte se javljati, ostanite doma i HDZ će si odabrati nekoga tko će bit ovisan o njemu”, rekla je.
“Pitanje je tko se uopće želi kandidirati, tko želi da se njegovo ime i prezime spominje. Protekla tri do četiri mjeseca se ime jedne sveučilišne profesorice koja je na čelu jedne katedre, koja ima međunarodni ugled, vuklo po blatu. Tko će si to uopće ponovo dopustiti.” dodala je.
Na upit je li u pozadini tog izbora i ova presuda vrhovnog suda o kriminalu i korupciji HDZ-a odgovorila je:
“Ja bih rekla da je, to uvijek ima sve zajedno veze. Gospodin Sesa je apsolutno odgovarao u tom trenutku kad ga je predložila predsjednica. HDZ-u uvijek odgovaraju ljudi koji imaju nekakve repove, koji mogu biti u određenom dijelu ucjenjivi nekakvom svojom prošlošću. Prema tome uvijek je tu i taj stav odnosno presuda vrhovnog suda vezano uz te sve malverzacije koje je HDZ radio. Mislim tu se sve dokazalo, sve je jasno. Ne trebate biti nekakav pravni stručnjak da shvatite da su novci u torbama išli u HDZ. Prema tome sve je vrlo jasno”, zaključila je Anka Mrak Taritaš.
