Znanstvenik sa Zavoda za biokemiju i molekularnu biologijlu te član Znanstvenog savjeta Vlade RH Gordan Lauc, nakon niza prozivki gostovao je u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2.
“Ne treba suditi prema objavama u medijima. Već više od godine dana pokušavam s ljudima koji se ne slažu sa mnom imati otvorenu raspravu. U listopadu 2020. održana je sjednica na kojoj je zaključak bio da Hrvatska neće uvoditi strože mjere, a nakon toga se ta rasprava preselila u javni prostor gdje sam kritiziran bez ikakve osnove”, rekao je Lauc.
Lauc naglašava i kako ovaj virus neće nestati, kao što nije nestala ni gripa te poručuje kako je upitno da li bilo kakve mjere na razini države bitno mijenjaju tijek epidemije.
‘Oni koji bi se zarazili unutar četrdeset dana, s tom mjerom bi se zarazili i u 45 ili 50 dana’
Tvrdi kako sve mjere, uključujući i potpuni Lockdown mogu samo smanjiti širenje epidemije za deset posto.
“Ta mjera ne smanjuje broj zaraženih, ona ga samo usporava. Oni koji bi se zarazili unutar četrdeset dana, s tom mjerom bi se zarazili i u 45 ili 50 dana”, rekao je.
Osvrnuo se i na početak izbijanja pandemije.
“Mjere su bile nužne kada nismo znali koliko daleko ova epidemija može ići. U proljeće 2020. ljudi masovno umiru u Italiji. Nitko ne zna što se događa, nismo mogli pretpostaviti hoće li biti deset tisuća ili milijun umrlih. Jedino što smo tada mogli napravit je stati na loptu, sve zaustavit i pokušati shvatiti što se događa, nismo imali izbora” rekao je Lauc te dodao:
“U travnju 2020. vidjeli smo koliko je ljudi bilo zaraženih i mrtvih u New Yorku. Tisuće mrtvih nisu posljedica jako malog broja, nego velikog broja zaraženih, i shvatili smo da ovo nije virus koji može uništiti civilizaciju.”
Na pitanje griješi li kada u tom trenutku šalje poruku da i hranu treba dekontaminirati, kazao je da je bila kriva informacija koja je došla iz Koreje, kada nismo znali da je ovo aerosolni virus.
‘Virus neće nestat, ljudi će umirati kao i od drugih virusa. Ali to više nije sistemska prijetnja državi’
Na upit voditelja komentirao je i svoje izjave kako je pandemija gotova te je još jednom naglasio kako virus neće nestati.
“Virus neće nestat, ljudi će umirati kao i od drugih virusa. Ali to više nije sistemska prijetnja državi”, rekao je te pojasnio:
“Ljudi mogu krivo shvatiti kada kažem da je pandemija gotova, no od prosinca prošle godine znamo kako ovo može ići i kakve su mjere potrebne. Hrvatska je s najblažim mjerama u Europi završila s praktično najboljim konačnim rezultatom s ukupnim viškom smrtnosti, s obzirom na BDP, jer ne možete uspoređivati smrtnost Hrvatske i Švicarske.”
‘Virus ne možemo izbjeći, ali možemo minimalizirati rizik od težeg oblika bolesti’
Na upit kako komentira teorije da će do kraja godine u Hrvatskoj umrijeti deset tisuća ljudi Lauc objašnjava kako se vjerojatno misli na ukupno deset tisuća uz postojećih osam i nešto tisuća.
“Tisuću i nešto novoumrlih nije nemoguće. Vjerojatno će umrijeti i od Gripe ako nam opet dođe gripa. Ljudi umiru, mi moramo prihvatiti da virusi ubijaju ljude”, objašnjava.
Tvrdi kako su jedina dva načina borbe protiv virusa; potpuno izolacija (zero-COVID strategija), što sad čak i Australija i Novi Zeland odbacuju ili prihvaćanje da virus postoji sa minimaliziranjem rizika od težeg oblika bolesti.
“Svi ćemo se zaraziti kad tad, to je virus koji se širi zrakom, nema načina da vi u sljedećih godinu i pol izbjegnete virus. Jedino ako odete u neku vilu na planini i ostanete tamo par godina, tih par godina ga nećete dobit”, rekao je.
“Ako ga nemožemo izbjeći, . Sve što možemo učiniti je misliti na svoje osobno zdravlje – zdravo živjeti, smanjiti višak kilograma i ne biti pod stresom. Istaknuo je da je strah u ovoj pandemiji jedan od najgorih ubojica. I možemo se cijepiti”, rekao je.
‘Država više ne može nikoga spasiti’
“Svatko od nas može donjeti odluku cijepiti i zdravo živjeti. Država tu više nema veliku ulogu. Sve što država može napraviti jest malo rastegnuti tijek epidemije i nikoga spasiti, samo rastegnuti tijek i napraviti štetu”, rekao je.
Komentirao je i cijepljenje.
Na upit voditelja opravdavao je svoju tvrdnju kako mlađe od 60 godina ne treba izlagati riziku nuspojava cijepljenja. Objašnjava kako se od svih smrti uzrokovanih covidom 93 posto svih smrti odnosi na populaciju stariju od 60.
“Bilo što da se napravi, mlađa populacija može utjecati samo na tih sedam posto smrti. Bilo što, što malđi naprave, ne utječe na te starije!”, rekao je.
“S druge strane u ovoj populaciji mlađih imamo ili polovinu ljudi koji su se cijepili ili preboljeli. Vjerojatno još i više. Znači mi pričamo o tri posto ukupnog broja smrti na kojeg možemo utjecati”, rekao je.
‘Cijepiti se je manji rizik nego preboljeti, ali je preboljenje puno bolja zaštita od cijepljenja’
Naglašava kako je na razini pojedinca cijepljenje manji rizik nego preboljeti, ali da država nema pravo prisiljavati i ucjenjivati nekoga na cijepljenje.
“Cijepiti se je manji rizik nego preboljeti. Cijepljenje nosi gen za aktivni S-glikoprotein koji ima poznate i nepoznate funkcije i može imati poznate i nepoznate probleme, no virus nosi puno više tog proteina od cjepiva. Dakle, što je bolje – cjepivo s malo ili virus s puno tog proteina. Prisiljavati nekoga na cijepljenje je pogrešno. Ako država nameće bilo kome cijepljenje, ona na to nema pravo”, poručuje Lauc.
Kaže da tko, tko drugoga prisili na cijepljenje preuzima na sebe odgovornost za nuspojave. One su manje nego kod zaraze, ali postoje.
Lauc je prepričao i kako je i sam imao težak oblik COVID-a prošlog ljeta. Nije imao respiratorne probleme, a tek kada je napravio test, shvatio je da je bio COVID. Nakon što je testiranjem utvrdio pad antitijela nakon nekog vremena, odlučio se cijepiti prvo dozom, a drugu dozu, uzeo je samo zbog papira.
No tvrdi kako pad imunosti ovisi individuoalno. Prema statistici, oni koji su preboljeli covid preko 90 posto su zaštićeni od hospitalizacije u više od godinu dana, što je puno veća zaštita od cijepljenja.
“Svi oni koji su preboljeli mogu biti puno mirniji od onih koji su se cijepili, da se neće zarazit”, rekao je.
‘Ja se s antivakserima borim 15 godina’
Komentirao je i “antivaksere” kao i one koji njega prozivaju antivakserom.
“Ja se s antivakserima borim 15 godina i zato mi je smiješno kad me netko nazove antivakserom”, rekao je.
Upozorava i kako je agresivna politika mnogih vlada stvorila takav otpor prema cijepljenju da će ljudi početi izbjegavati i druga cjepiva.
“Zato mislim da je strašno važno, ne ići s pritiskom prema ljudima i ne stvarati antivaksere od ljudi koji nisu antivakseri, antivaksera je prilično malo!”, istaknuo je.
“Kada su djeca u pitanju, pitanje je ima li roditelj pravo donijeti odluku koja je štetna za dijete. Ne cijepiti djecu protiv jako opasnih bolesti, jako je opasno”, kazao je Lauc te dodao kako podržava da određene programe cijepljenja država propiše kao obavezne.
‘Ako netko zagovara skupe mjere neutemeljenim argumentima, to je marketing’
Objasnio je i svoj termin “pandemijski marketing”.
“U Europi ne smijete reklamirati lijekove. Velike farmakompanije imaju svoje kodekse, a u pandemiji su prvi globalni proizvodi bili PCR testovi, zaštita oprema i cjepiva,a to su proizvodi koji nisu regulirani unutar kodeksa farmaindustrije.
HZJZ određuje cijenu, druga je najveća u EU, samo Luksemburg ima višu cijenu. HZJZ je 2020. završio sa 60 mil. kuna viška, ne vjerujem da HZJZ konkretno to potiče jer nisu mogli potrošiti ni to što su zaradili prošle godine. Jako je puno novca u igri, i mora se razmišljati da su neke odluke zbog novca, a ne zbog istine”, rekao je.
Objašnjava i da ako netko zagovara te mjere (koje akumuliraju velike prihode) neutemeljenim argumentima, “to je marketing”.
Komentirao je rasprave sa Zoranom Šprajcom i Ivanom Đikićem, a tvrdi i kako se s Igorom Rudanom nije posvađao te se nada da ovo prođe možda ponovno budu prijatelji.
‘Zbog manje dijagnostike samo tri glavna tumora, u Hrvatskoj bi moglo umrijeti 3000 ljudi više’
Objasnio je i jednu od svojih objava kako je više ljudi stradalo od mjera nego od koronavirusa te naglasio kako je to potvrdilo i jedno istraživanje u Engleskoj.
“Mjere spašavaju živote samo ako rasterećuju teret zdrastvenog sustava i ako nas dovedu do cjepiva. Danas mjere nemaju nikakav efekt; zdravstvo nije opterećeno, svega pet posto ljudi u bolnicama je pozitivno na virus. Neki su tamo zbog virusa, a neki su se zarazili s virusom kad su već bili u bolnici. Znači i da se broj zaraženih poveća deset puta, zdrastvo nije previše ugroženo, a mjere imaju određene štete.”
Spomenuo je i objavljeni rad profesora Oreškovića prema kojem bi zbog manje dijagnostike samo tri glavna tumora, u Hrvatskoj moglo umrijeti 3000 ljudi više. Te tvrdi kako su mjere u Hrvatskoj sigurno već donijele određene žrtve.
“Da se mene pitalo, mi od Božića više ne bi imali nikakve mjere. Smatram da mjere nisu bile svrsihodne”, naglasio je.
‘Ni kroz zanstveni savjet, niti kroz bilo koje tijelo hrvatske države mi nismo uspijeli dobiti uvid u pandemiju’
Komentirao je i korisnost Znantvenog savjeta Vlade.
“Kad se osnovao znanstveni savjet, ja sam se nadao da ćemo kroz savjet moći dobivati znanstvene analize i vidjeti što se događa te na temelju tih podataka donjeti konkretne mjere. No, nažalost niti kroz zanstveni savjet, niti kroz bilo koje tijelo hrvatske države mi nismo uspijeli dobiti uvid u pandemiju.”
‘Zagrebačko sveučilište trebalo bi dati počasni doktorat Bakiću iz epidemiologije jer je napravio više nego svi drugi zajedno’
Na pitanje zašto on i matematičar Nenad Bakić ne objave svoje rezultate u zu recentnijem znanstvenom časopisu, Lauc tvrdi kako to nije na razini znanstvenog rada. Ali dodaje da bi to mogli pretvoriti u studiju kada cijela ta priča završi.
“Projekcija koju je Nenad Bakić napravio pokazuje projekcije hospitalizacija, što je najvažniji parametar, s početka kolovoza, i daleko je bolja od bilo čega u svijetu. Brojne bolnice u Hrvatskoj planirale su kapacitete zahvaljujući njegovim projekcijama”, rekao je.
Smatra i kako bi Sveučilište u Zagrebu trebalo dati počasni doktorat Bakiću iz epidemiologije „jer je napravio više nego svi drugi zajedno“.
‘Posjedujemo PCR laboratorij s najvećim kapacitetima, ali nisam htio biti koronaprofiter’
Komentirao je i rad svoje firme Genos. Najviše novaca, kaže, dobivaju na međunarodnim natječajima, primarno u inozemstvu, iz Bruxellesa. Tvrdi kako od RH nisu dobili izravno ništa, ali dobivaju za znanstveno-istraživačke projekte kroz Zakladu za znanost.
Tvrdi i kako posjeduju PCR laboratorij s najvećim kapacitetima u državi te su mogli raditi dijagnostiku testova zajedno sa Klinikom dr. Fran Mihaljević, ali da nije želio biti jedan od koronaprofitera.
“Ja sam rekao u znanstvenom savjetu – ako ja počnem raditi za državu i ostvarivati velike profite kakvi se ostvaruju tamo, ja neću imati slobodu djelovanja i bit ću jedan od koronaprofitera. I mi to nismo napravili. Ja ne želim zaraditi na pandemiji, ja želim sebe pogledat u ogledalo, a ne bit jedan od koronaprofitera”, rekao je.
‘Možda je čak važnije cijepiti se protiv gripe nego covida u ovom trenutku’
Potvrdio je da nam prijeti 5. val ove godine, koji će vjerojatno početi rasti krajem prosinca. No, više se boji gripe ove godine.
“Sigurno ćemo imati više zaraženih, sigurno će biti ljudi koji će umrijeti i od ovog virusa,
ali ja se recimo više bojim gripe ove godine. Nismo imali gripu rošle godine, znači nama je svima pao imunitet na gripu i ako dođe neki gadni soj gripe, on nas može pogaziti puno više nego covid ove zime. Možda je čak važnije cijepiti se protiv gripe nego covida u ovom trenutku”, rekao je.
“Seksist”: U mojoj firmi 80 posto vodećih pozicija imaju žene
Govorio je i o komentarima da je seksist, šarlatan, homofob, heroj antivaksera.
“Ja ništa od toga nisam, u mojoj firmi 80 posto vodećih pozicija imaju žene. To je još jedna etiketa protiv koje se ne moram niti braniti, rekao je.
Rekao je da je uspio izgraditi istraživačku instituciju koja je najbolja u svijetu, tamo je 50 ljudi koji mijenjaju svijet u tom području. Budućnost je personalizirana briga za zdravlje. Pokušavamo naći biomarkere, u suradnji s Hopkinsom, Yaleom, Harvardom, koja će liječniku omogućiti da svakome da pravilnu terapiju.
Komentirao je i kako je na Festivalu slobode bilo ljudi s kojma se ne slaže.
