U Zagrebu i u Hrvatskoj zatvara se sve više obrta, a tradicionalni obrti poput šeširdžija, postolara, torbara i urara jednostavno nestaju. S druge strane, Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja hvali se kako je prošle godine u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji bilo registrirano 996 obrta više nego u 2019. godini.
Ćorić je rekao kako se “u jeku krize broj obrtnika povećavao, a upravo obrtništvo kao takvo čini platformu za razvoj zemlje i treba ga njegovati”.
Zanimalo nas je što će poduzeti resorno ministarstvo kako bi se spriječilo daljnje zatvaranje obrta pa smo poslali upit u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Evo što su odgovorili za portal Otvoreno…
“S ciljem očuvanja i razvoja te jačanja konkurentnosti tradicijskih i umjetničkih obrta, kao i povećanja prepoznatljivosti tradicijskih i umjetničkih proizvoda, već niz godina se provodi projekt kojim se tradicijskim i umjetničkim obrtima dodjeljuju bespovratne potpore. Bespovratna sredstva namijenjena su ulaganju u unaprjeđenje proizvodnje, ulaganju u razvoj novih proizvoda/usluga, prilagodbi, uređenju i poboljšanju poslovnog i proizvodnog prostora, uvođenju sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete, upravljanju i zaštiti intelektualnog vlasništva, kao i marketinškim aktivnostima i ulaganjima za izlazak na nova tržišta. Tako je, na primjer, u periodu od 2017. do 2020. putem Programa ‘Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta’ dodijeljeno 356 potpora u ukupnom iznosu od gotovo 15 milijuna kuna”, istaknuli su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Unatoč stipendiranju, učenici i nisu zainteresirani za obrtničke škole
Unatoč tim programima i dalje se čini kako učenici baš i nisu zainteresirani za obrtnička zanimanja. Postavlja se pitanje kako ih privući da izaberu neko od takvih zanimanja ponajviše zbog činjenice što je Hrvatska mala zemlja u kojoj bi se trebalo razvijati obrtništvo i malo i srednje poduzetništvo jer bismo po tome bili prepoznatljivi.
Iz resornog ministarstva su rekli kako je “u okviru projekta ‘Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja’ financiranog iz sredstava fondova Europske unije, u razdoblju od 2016. do 2020. utrošeno je više od 303 milijuna kuna na stipendije učenicima koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja te potpore obrtnicima i poduzetnicima koji primaju ove učenike na naukovanje”.
“Kroz sustav stipendija mladi se potiču na obrazovanje u zanimanjima koja su tražena i deficitarna na tržištu rada u cilju stjecanja vještina za samostalan rad te razvoja socijalnih i poduzetničkih kompetencija. Broj stipendista značajno raste iz godine u godinu, te je u odnosu na početnu 2016. kada su dodijeljene 1.522 stipendije u iznosu od 13,7 milijuna kuna, za školsku godinu 2020./2021. dodijeljeno 4.456 stipendija što je gotovo 300 posto više te u iznosu od 80,2 milijuna kuna odnosno gotovo 600 posto više. K tome je iznos stipendije u odnosu na 2016. udvostručen i sada iznosi 18 tisuća kuna”, odgovorili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kako bi se podignula svijest o važnosti strukovnih zanimanja, provedena je i nacionalna medijska kampanja u svrhu promocije zanimanja iz sustava vezanih obrta koja se provode po Jedinstvenom modelu obrazovanja.
U Ministarstvu tvrde kako je broj učenika povećan za 15,2 posto
Iz ministarstva ističu kako te mjere daju rezultat jer je u odnosu na školsku godinu 2017./2018. broj učenika u obrtničkim zanimanjima u školskoj godini 2020./2021. povećan za više od 1.500 odnosno odnosno za 15,2 posto.
“Što se tiče aktivnosti usmjerenih sektoru malog i srednjeg poduzetništva, ističemo kako je upravo najveći dio svih aktivnosti koje su poduzimane u proteklom razdoblju putem resornih ministarstava bilo usmjereno na sektor malih i srednjih poduzetnika u cilju osiguranja što povoljnijeg zakonodavnog okvira za jačanje njihove konkurentnosti, olakšanja uvjeta poslovanja u smislu uklanjanja administrativnih barijera, poreznog rasterećenja, kao i osiguranja dostupnosti financijskih sredstava nužnih za pokretanje i realizaciju poduzetničkih projekata. Navedene aktivnosti će biti nastavljene i u nadolazećem razdoblju te će biti snažno podržane i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti”, zaključili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Zanimalo nas je što o navedenoj temi misle u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), ali do izlaska ovog teksta odgovore nismo dobili.
