KONTRADIKTORNO! Tradicionalni obrti nestaju, a ministar Ćorić se hvali kako treba njegovati obrtništvo koje ‘čini platformu za razvoj zemlje’

Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

U Zagrebu i u Hrvatskoj zatvara se sve više obrta, a tradicionalni obrti poput šeširdžija, postolara, torbara i urara jednostavno nestaju. S druge strane, Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja hvali se kako je prošle godine u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji bilo registrirano 996 obrta više nego u 2019. godini. 

Ćorić je rekao kako se “u jeku krize broj obrtnika povećavao, a upravo obrtništvo kao takvo čini platformu za razvoj zemlje i treba ga njegovati”.

Zanimalo nas je što će poduzeti resorno ministarstvo kako bi se spriječilo daljnje zatvaranje obrta pa smo poslali upit u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Evo što su odgovorili za portal Otvoreno…


“S ciljem očuvanja i razvoja te jačanja konkurentnosti tradicijskih i umjetničkih obrta, kao i povećanja prepoznatljivosti tradicijskih i umjetničkih proizvoda, već niz godina se provodi projekt kojim se tradicijskim i umjetničkim obrtima dodjeljuju bespovratne potpore. Bespovratna sredstva namijenjena su ulaganju u unaprjeđenje proizvodnje, ulaganju u razvoj novih proizvoda/usluga, prilagodbi, uređenju i poboljšanju poslovnog i proizvodnog prostora, uvođenju sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova kvalitete, upravljanju i zaštiti intelektualnog vlasništva, kao i marketinškim aktivnostima i ulaganjima za izlazak na nova tržišta. Tako je, na primjer, u periodu od 2017. do 2020. putem Programa ‘Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta’ dodijeljeno 356 potpora u ukupnom iznosu od gotovo 15 milijuna kuna”, istaknuli su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Unatoč stipendiranju, učenici i nisu zainteresirani za obrtničke škole

Unatoč tim programima i dalje se čini kako učenici baš i nisu zainteresirani za obrtnička zanimanja. Postavlja se pitanje kako ih privući da izaberu neko od takvih zanimanja ponajviše zbog činjenice što je Hrvatska mala zemlja u kojoj bi se trebalo razvijati obrtništvo i malo i srednje poduzetništvo jer bismo po tome bili prepoznatljivi.

Photo: Zarko Basic/PIXSELL

Iz resornog ministarstva su rekli kako je “u okviru projekta ‘Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja’ financiranog iz sredstava fondova Europske unije, u razdoblju od 2016. do 2020. utrošeno je više od 303 milijuna kuna na stipendije učenicima koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja te potpore obrtnicima i poduzetnicima koji primaju ove učenike na naukovanje”.

“Kroz sustav stipendija mladi se potiču na obrazovanje u zanimanjima koja su tražena i deficitarna na tržištu rada u cilju stjecanja vještina za samostalan rad te razvoja socijalnih i poduzetničkih kompetencija. Broj stipendista značajno raste iz godine u godinu, te je u odnosu na početnu 2016. kada su dodijeljene 1.522 stipendije u iznosu od 13,7 milijuna kuna, za školsku godinu 2020./2021. dodijeljeno 4.456 stipendija što je gotovo 300 posto više te u iznosu od 80,2 milijuna kuna odnosno gotovo 600 posto više. K tome je iznos stipendije u odnosu na 2016. udvostručen i sada iznosi 18 tisuća kuna”, odgovorili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Kako bi se podignula svijest o važnosti strukovnih zanimanja, provedena je i nacionalna medijska kampanja u svrhu promocije zanimanja iz sustava vezanih obrta koja se provode po Jedinstvenom modelu obrazovanja.

U Ministarstvu tvrde kako je broj učenika povećan za 15,2 posto

Iz ministarstva ističu kako te mjere daju rezultat jer je u odnosu na školsku godinu 2017./2018. broj učenika u obrtničkim zanimanjima u školskoj godini 2020./2021. povećan za više od 1.500 odnosno odnosno za 15,2 posto.

Photo: Zarko Basic/PIXSELL

“Što se tiče aktivnosti usmjerenih sektoru malog i srednjeg poduzetništva, ističemo kako je upravo najveći dio svih aktivnosti koje su poduzimane u proteklom razdoblju putem resornih ministarstava bilo usmjereno na sektor malih i srednjih poduzetnika u cilju osiguranja što povoljnijeg zakonodavnog okvira za jačanje njihove konkurentnosti, olakšanja uvjeta poslovanja u smislu uklanjanja administrativnih barijera, poreznog rasterećenja, kao i osiguranja dostupnosti financijskih sredstava nužnih za pokretanje i realizaciju poduzetničkih projekata. Navedene aktivnosti će biti nastavljene i u nadolazećem razdoblju te će biti snažno podržane i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti”, zaključili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Zanimalo nas je što o navedenoj temi misle u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), ali do izlaska ovog teksta odgovore nismo dobili.

 

Komentari