Kampanja Boranka dobila je nagradu Europski građanin za iznimna postignuća u promicanju europskih vrijednosti i zajedništva. Naime, u ovoj akciji pošumljavanja, koja traje tri godine, zasađeno je ukupno oko 85.000 stabala u sadnicama, sjemenu i žiru.
Pošumljavana su područja koja su stradala u katastrofalnim požarima koji su 2017. godine poharali Dalmaciju. Riječ je o požarištima Žrnovnica, Zvjezdano selo Mosor, Sitno Gornje i Donje u Splitu, Kučine u Solinu, Osejava u Makarskoj te Kožino u Zadru, kako nam objašnjava poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske i glavni koordinator kampanje Boranka Dan Špicer.
Akcija se održala i prošle godine, ali uz puno manji broj volontera nego inače zbog pandemije, a procjenjuje se da je posađeno oko 20.000 stabala u sadnicama i sjemenu.
“Pandemija je, naravno, utjecala na kampanju jer zbog epidemioloških mjera nismo mogli na akcije pošumljavanja dovoditi veće grupe volontera niti organizirane skupine, škole i sl., pa su sudjelovali samo volonteri s područja Splita i okolice. Dok ostali volonteri iz unutrašnjosti Hrvatske nisu dolazili zbog nemogućnosti organiziranja zajedničkog smještaja. Ipak, uspjeli smo u prošlog godini uključiti više od 800 volontera u akcije pošumljavanja”, navodi.
Foto: Miroslav Lelas/PIXSELL
Svake godine sve veći odaziv, volonteri dolaze i iz inozemstva
Dosada je u akcijama pošumljavanja sudjelovalo više od 7000 volontera iz svih dijelova Hrvatske, ali i inozemstva, kako ističe.
“Odaziv je svake godine sve veći te se događa da je broj zainteresiranih veći od kapaciteta pojedinog terena za pošumljavanje. Primjerice, u 2019. godini sudjelovalo je gotovo 4.000 volontera od čega su pojedine akcije pošumljavanja bile odjednom s više od 400 volontera”.
Dodaje kako su reakcije odlične, ljudi koje se uključuju općenito su ljubitelji prirode te ih sam boravak na svježem zraku i činjenje dobrog za prirodu i okoliš ispunjava i raduju se tome.
“Tko god može, vrati se i iduće godine. Sudionicima najviše odgovara što je u kampanji sve unaprijed pripremljeno – prijevoz do sadilišta, oprema za sadnju, sadnice, voda za zalijevanje i brentače, radne rukavice, wc-i, a svi volonteri uvijek dobiju i hladni obrok – sendvič, voće i piće”, govori.
Stvaraju se nova poznanstva i prijateljstva
Volonterima su na usluzi uvijek i dežurne službe te stručnjaci iz Hrvatskih šuma koji ih educiraju kako i što se sadi. Kada je sve organizirano, ljudi će doći bez problema, navodi. Ističe i kako se uvijek steknu nova poznanstva i prijateljstva s obzirom na to da na akcijama sudjeluju različiti ljudi, raznih profesija, profila, iz raznih krajeva.
“Ovo je jedna vrlo pozitivna priča. Kad se krenulo nitko nije mogao očekivati da će imati takav utjecaj. Zainteresiranost građana je velika, samoinicijativno se javljaju. Uz izviđače, veliki je broj ljudi sa strane, javlja se i puno udruga”, priča nam volonterka Ivana Jarebica koja u ovoj kampanji sudjeluje od samog početka.
Dodaje kako je u planu da priča ide dalje te se nadaju da će ova godina biti kao 2018. i 2019.
Tisuće djece sudjelovalo u edukativnim radionicama
Osim akcija pošumljavanja održavaju se i edukativne radionice. “Kako bismo djecu od malih nogu naučili o odgovornosti ponašanja u prirodi, važnosti šuma te učincima klimatskih promjena, oformili smo edukativne timove koji su po školama održavali interaktivne radionice”, objašnjava Špicer.
Timove su sačinjavali stručnjaci iz redova izviđača, vatrogasaca, civilne zaštite, šumara i HGSS-a. U radionicama su stjecali teorijsko, a onda i praktično znanje, dodaje.
“To se pokazalo odličnim konceptom jer su djeca vrlo rado sudjelovala u radionicama. Prošle godine, zbog korone, nažalost, radionice se nisu mogle održati, ali je zato u prve dvije godine kroz njih prošlo tisuće djece”, naglašava.
Kampanja Boranka se nastavlja ovisno o epidemiološkim uvjetima i situaciji. “Posla je još jako puno jer ono što je izgorjelo u nekoliko sati morat će se obnavljati još desecima godina”, zaključuje.
Kampanju je Savez izviđača Hrvatske pokrenuo nakon požara 2017. godine, organizirao je svoje volontere, ali i brojne druge partnere, kako bi napravio nešto što neće biti jednodnevna akcija.
“Uz pomoć kreativne agencije IMAGO, osmišljena je cijela kampanja u koju su se uključili deseci tisuća građana. To je bilo bitno kako bi se informacija o kampanji proširila čim više. Nakon toga, svi su htjeli sudjelovati u kampanji – i tvrtke kao sponzori i institucije kao pokrovitelji i brojne udruge i organizacije sa svojim volonterima. Pošumljavanje je odjednom postalo hit pa su se krenule organizirati i brojne druge inicijative”, ističe.
Osim Saveza izviđača Hrvatske, najviše su u organizacijskom dijelu kampanje pomogli Hrvatske šume, HGSS, Hrvatska vatrogasna zajednica i Ravnateljstvo civilne zaštite. Uz njih, aktivnu podršku kampanji pružaju i Crveni križ, Kanadsko veleposlanstvo, veleposlanstvo Velike Britanije, Europski parlament, Američka gospodarska komora te resorna ministarstva u Hrvatskoj, kao i druge institucije. Veliku pomoć kampanji dali su i gradovi i županije u kojima su se akcije održavale, dodaje.
Nagrada Europski građanin dodjeljuje se od 2008. godine pojedincima i organizacijama za inicijative koje jačaju europski duh solidarnosti, kreativnost i motiviranost te potiču aktivnosti kojima se konkretno izražavaju vrijednosti sadržane u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.
